Od deset kompanija sastavnica indeksa samo su četiri snažno orijentirane na strana tržišta. Brodarske kompanije Jadroplov i Atlantska ploviba gotovo su u potpunosti orijentirane prema inozemstvu, a farmozni BDI indeks rasutog tereta jedini je pokazatelj budućnosti te industrije. Stručnjaci su i dalje skeptični u vezi s time do kada će negativni ciklus trajati, no poboljšanje je vidljivo. U ovoj su godini vozarine narasle više od sto posto, no sadašnje razine svega su četvrtina onoga što su kompanije dobivale sredinom prošle godine. Ipak, granica rentabilnosti je dostignuta, tako da bi ta dva brodara kraj godine mogla završiti s malom dobiti. Jadroplov koji odlukuje konzervativni pristup poslovanju ne bi trebao iznenaditi, dok Atlantska i dalje vodi bitku na tri polja (turizam, avio i brodarski biznis), rezultati diverzifikacije poslovanja mogli bi se vidjeti tek za nekoliko godina. No, ukoliko čelni čovjek Atlantske kapetan Ante Jerković povuče prave poteze, sljedeće sušno razdoblje za brodare moglo bi Atlantsku ostaviti neokrznutom.
Končar i Ericsson Nikola Tesla bilježe dvoznamenakastu situaciju u narudžbama što nije u skladu s projekcijama od početka godine. Iako su se određena tržišta, pogotovo ona u regiji, počela oporavljati i tvrtke su sklopile neke nove poslove, bolji rezultati mogu se očekivati jedino u slučaju racionalizacije poslovanja i smanjenja troškova.
- U trenutačnoj situaciji pogoršane likvidnosti treba obratiti pozornost na stavke radnog kapitala te sposobnost servisiranja duga. Vrlo su važni pokazatelji poput prosječnog razdoblja naplate potraživanja te razdoblja plaćanja dobavljačima, kao i koeficijent obrtaja zaliha, omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza te pokriće kamata operativnom dobiti – zaključuje Ana Franin, analitičarka Raiffeisen Consultinga.
Analitičari su skeptični prema građevinarima zbog činjenice da su državne tvrtke poput HAC-a počele otkazivati već ugovorene poslove, a poslovi koje građevinari obavljaju izvan Hrvatske još nisu tolikog opsega da bi nadoknadili gubitak ostvaren na hrvatskom tržištu. Opet, zasad tu iskače Dalekovod, koji je u trećem tromjesečju gotovo polovinu prihoda ostvario izvan Hrvatske. Sljedeća bi godina stoga građevinskom sektoru mogla donijeti još veće probleme, jer najavljenih poslova nema toliko da bi pokrili veliku rupu nastalu zastojem u planiranim državnim infrastrukturnim radovima. IGH se nada da bi nedavno početi radovi hrvatskog konzorcija, koji još čine Konstruktor i Tehnika u Crnoj Gori, u 2010. mogli biti intenzivirani, no i tu valja biti skeptičan. Naime, poslove stoljeća je ta tvrtka ove godine pomalo najsavremenija i u Rusiji, no od svega je realizirano jedino projektiranje ceste u Sočiju, vrijedne samo pet milijuna eura. Ingra, koja bilježi najveći pad u prihodima u prvih devet mjeseci, u još je goroj poziciji. Njezino okretanje vlastitim projektima i developerskom biznisu došlo je u najgorem trenutku, tako da čelnog čovjeka tvrtke Igora Oppenheimera tek čekaju teška vremena.
