Slaba godina

Ekskluzivna ponuda U zagrebačkom luksuznom centru Cascadeu čak je 40 posto prostora ostalo prazno. Možda i hrvatski trgovci luksuzom poput svojih inozemnih kolega umjesto o gradskim trgovinama upravo razmišljaju o internetu.

Trgovci luksuznim brendovima broje sitno. Kao u čarobnu kutiju gledaju u kalendarni brojeći posljednje dane 2009. jer očekuju da će im nova godina donijeti mnogo više sreće, veselja i profit od razoračavajuće godina na izmaku. Vjeruju netom objavljenim procjenama svjetskog Institut za luksuz koje govore da bi se kupci mogli vratiti luksuzu jer će slavne (i skupe robe marke) doživjeti renesansu. Iduće godine predviđaju se, naime, mnoge inovacije kojima bi luksuzni brendovi ponovno trebali kupiti ljubav kupaca. Ove im godine to nije pošlo za rukom.

Čak i prodavači u najrazvijenijim buticima s potpisom na njujorškim, pariškim i milanskim ulicama posljednjih su mjeseci s olakšanjem dočekivali trenutak kad bi netko od njihovih uobičajenih šopingholicara posegnuo u lišnicu i ipak platio neku ljudu netom lansiranu luksuznu stvaricu. Ni u Hrvatskoj situacija nije bila nimalo bajkovita. Trgovci luksuznim brendovima postali su oprezni, pa čak i nisu pohrli uznemirati nove luksuzne prostore koji su upravo za njih niknuli u npr. zagrebačkom središtu. U nedavno otvorenom luksuznom centru Cascadeu čak je 40 posto prostora ostalo prazno. Možda i oni poput svojih inozemnih kolega umjesto o unajmljivanju novih luksuznih prostora upravo razmišljaju o preseljenju u virtualni svijet.

Naime, online trgovine i portali iduće bi godine mogli postati prave trgovacke oaze ljubitelja luksusa. Kako navodi Institut luksusa u svojim istraživanjima trendova za 2010., čak sedam od 10 bogatih potrošača, dakle onih koji su ciljna skupina trgovaca i proizvođača luksuznom robom, članovi su internetskih socijalnih mreža. Luksuzne brendove to je, jednostavno, natjeralo da se priključe njihovoj online konverzaciji. Marketiški, predviđaju analitičari Instituta luksusa, ostat će vjerni tiskanim medijima, ali svi koji drže do sebe reklamirat će se na internetu. Globalna ekonomska kriza ipak je malo poremetila i industriju luksusa. Mnogi novopečeni bogataši, možda i profiteri globalne financijske krize, dočekali su svoju priliku i odlučili ući u svijet luksusa. Mnoge od njih to je i toliko zaslijepilo da su prekasno shvatili kako njihovo bogatstvo i to što si mogu priuštiti luksuzne stvari ne znači da mogu biti dugoročno uspješni na tom ekskluzivnom tržištu. Svijet luksusa ipak je rezerviran za one koji strpljivo i dugoročno grade tradiciju. To će se, vjeruju u Institutu luksusa, obistiniti iduće godine. Onima koji žele biti uspješni, bez obzira na to je li riječ o proizvođačima ili trgovcima, savjetuju zato da već sada počnu prikupljati baze podataka svojih može bitnih kupaca u kojima svakako mora biti mjesto za e-adresu.

U novoj preobrazbi luksuznih marki, predviđaju u Institutu luksusa, najveći izazov čeka europske luksuzne brendove. Premda se luksuz rodio upravo na Starom kontinentu, mnogi njegovi tvrtci nisu na vrijeme shvatili da su ih nadmašili neeuropski brendovi kao što su Ritz-Carlton, The Four Seasons, Lexus, Nordstrom i Apple.

Europska luksuzna roba morat će se, kažu, iznova izmisliti iduće godine želi li privući kupce. No ima razloga za optimizam. Uostalom, europski luksuzni brendovi i dalje drže vrh top-ljestica prema svojoj vrijednosti. Forbesovo istraživanje za ovu godinu tako je, primjerice, na vrh najmoćnijih luksuznih brendova smjestilo proizvode s potpisom Louis Vuittona, čiji je brend procijenjen na 19,4 milijardi dolara. Slijedi ga Hermès sa 7,86 milijardi, Gucci sa 7,47 milijardi, Chanel sa 6,22 milijardi i Rolex s vrijednošću od 5,53 milijarde dolara. Bez obzira na to budu li svoje proizvode nudili u klasičnim prodavaonicama ili na internetu, za njihov se brend, ipak, mora čuti. Najbolje da dobar glas o njemu pronese netko komu kupci vjeruju. Istraživanje Instituta luksusa pokazalo je, naime, da 42 posto bogatih potrošača izabere luksuzni proizvod čuje li o njemu dobro mišljenje ili preporuku iz izvora kojemu vjeruje.