Vanja Sutlić smijenio direktora financija Ivana Škoru

Njih dobro posluju i drugi. Druga je komparativna prednost za šoping-centre dobra lokacija kakvu imaju Avenue Mall i Garden Mall te stoga profitiraju i dućani dobro posluju – tumači Horvat.

Damir Horvat dodaje i da je još uvijek premalo šoping-centara u Hrvatskoj.

• U Hrvatskoj nikako da se shvati da je trgovina kao poljoprivreda: ako imaš 10 ili 15 hektara zemlje, to je socijala, a ne poljoprivreda, a tako je i s malim dućanima, koji će sve više nestajati iz središta grada. Naime, oni nemaju ekonomske logike jer skupo je plaćati opskrbu, odnosno dostavu malog broja proizvoda, zbog kojih dostavljaju najčešće moraju plaćati i kazne jer Zagreb i drugi gradovi sve više ograničavaju ulazak u centar takvim vozilima. Svakom se ipak više isplati dovesti kamion robe u neki centar koji će to ubrzo prodati. Razlika u cijeni koju sa svim tim troškovima imaju mali dućani u odnosu na one koji posluju u takvim centrima čak je veća od 20 posto – upozorava Horvat.

Stoga se i Zagreb približava europskoj praksi: centar je namijenjen za ekskluzivne dućane i brendove, a opskrba se obavlja u mallovim, odnosno prodajnim centrima. Svjetski je prosjek da na otprilike milijun stanovnika postoji 20-ak centara i 50-ak supermarketa (do 2.000 četvornih metara) i toliko prodavaonica do 1.000 četvornih metara.

No, ipak, stanje na Zapadu i u Hrvatskoj nezahvalno je uspoređivati. Uostalom, trgovački centri u Europi, a osobito u Sjedinjenim Američkim Državama u kojima su prvi i stvoren, postali su hramovi potrošačke civilizacije. I u Hrvatskoj su postali više od mjesta kupnje, oni su idealna odredišta za druženje i zabavu, ali ipak, teško da ćemo se uskoro suočiti s problemom kakav muči, primjerice, Amerikance osiromašene zbog financijske krize. Neki su, naime, američki gradovi nedavno zabranili otvaranje megatrgovina. Kako je nedavno objavio Voice of America (VOA), Sjedinjene Američke Države prepune su ogromnih trgovina. Neke od njih zauzimaju čak i do 30 tisuća četvornih metara. Mnoge su diskontne trgovine, kao što su Wal Mart, Target ili Price Club, koje svojim potrošačima nude sve što im treba na jednom mjestu. Kupcima se sviđaju niske cijene i ogromna ponuda takvih trgovina, naročito u vrijeme ekonomske recesije. Takve se velike trgovine stoga sve više šire. No, upozorio je i da ne vole svi te megatrgovine.

U druga za očuvanje povijesnih vrijednosti naziva ih velikim kutijama te je čak izdala i priručnik o tome kako izbjeći otvaranje jedne takve trgovine u nekom gradu. Neki gradovi, kao što su Fort Collins u saveznoj državi Colorado i Charlottesville u Virginiji zabranili su takve trgovine. Neki drugi uveli su privremenu zabranu gradnje megatrgovina, dok ne odluče žele li trgovine ovog tipa u svojim gradovima ili ne, navodi Voice of America i dodaje da je bivša gradonačelnica Rockvillea u saveznoj državi Maryland Rose Krasnik rekla jednom prilikom da takve trgovine nisu lijepe, jer kada uđete u njih, osjećate da ste u skladištu bez prozora sagrađenom od cigle. Slično iskustvo, uostalom, doživio je i kulturni arhitekt Frank Lloyd Weber kad je ušao u prvi trgovački centar sagrađen u svijetu, davne 1953. godine.

Danas, pak, vrijedi pravilo da se oko velikih trgovina stvaraju prometne gužve, naročito kad se nekoliko megatrgovina nalazi u jednom trgovinskom centru. Jedan od razloga što se manje trgovine žele useliti pored takvih većih trgovina upravo i jeste činjenica da privlače mnogo potrošača.

Gradovi koji su zabranili gradnju megatrgovina u Americi, izvještava VOA, nisu impresionirani njihovim niskim cijenama. Štoviše, kako navode u Voice of America, nazivaju ih predatorima, budući da takve velike trgovine uzrokuju propast malih lokalnih trgovina. Čak ni velike robne kuće u gradovima ne mogu se natjecati s cijenama i ogromnim izborom robe koju nude megatrgovine. Takav scenarij nitko u Hrvatskoj zacijelo ne želi vidjeti.