Kako smo izabrali 303 najizdržljivija

Iako su američki potrošači ove godine optimističniji kad je riječ o blagdanskoj potrošnji nego 2008. godine, i dalje oprezno planiraju kupnju darova. Istraživanje Deloittea pokazalo je da prosječan američki potrošač na darove ove godine planira potrošiti 452 dolara, odnosno 15 posto manje nego 2008. godine. S druge strane, na uređenje doma, većere i druženja u vrijeme blagdana Amerikanci planiraju trošiti više nego lani – 1.145 dolara umjesto prošlogodišnjih 985.

Unatoč rastućem optimizmu, 74 posto ispitanika navelo je da će kupovati proizvode na sniženju, 57 posto planira kupovati jeftine artike, a 54 posto posegnut će za različitim kuponima i bodovima trgovina da bi ostvarili popuste. Stoga ne iznenađuje podatak da će diskontne trgovine za 59 posto potrošača biti omiljena odredišta za blagdansku kupnju. Nakon diskontera, prema popularnosti za blagdanski šoping slijedi online trgovina (42 posto), trgovine potrošačkom elektronikom (26 posto) te robne kuće (23 posto).

Ukupna blagdanska potrošnja prema Deloitteu trebala bi biti jednaka prošlogodišnjoj (ako se isključi trgovina automobilima) – i iznosit će 810 milijardi dolara za razdoblje studeni i prosinac 2009. te siječanj 2010. godine.

Slične prognoze o blagdanskoj potrošnji u SAD-u dale su i druge konzultantsko-istraživačke tvrtke. NPD predviđa rast od 0,5 do 1,5 posto u odnosu na prošlu godinu, National Retail Federation predviđa pad od oko jedan posto, dok Nielsen očekuje jednaku prodaju kao 2008. godine.

O tome koliko je tko ‘zaglibio’, toliko će alarmano pokušavati riješiti problem, a onda će se ostatak trgovaca morati prilagoditi.

Već su u tijeku akcije nekih lanaca koji nude rane raspodaje, kupnju ‘dva za tri’ i slično, a uz to je u tijeku kampanja za otvaranje West Gatea u kojoj pojedini lanci reklamiraju ponudu po cijenama koje su čak ispod nabavnih. Jedini koji dobro prolaze su strani dućani koje su nam donijeli shopping mallovi, a koji su gotovo redom diskonteri. A onda nas zovu za podizanje imidža u mallu. Uvezli smo boš robu i dućane, a odlični domaći trgovci prisiljeni su brendove prodavati ispod cijene. Realno, prilično neubojljiva situacija, za koju se nadamo da će se uskoro stabilizirati. Planiramo sniženja za siječanj, ali se bojim da ćemo se tržištu morati prilagoditi i ranije. U tom slučaju vjerojatno će potrošnja rasti, ali ćemo poslovati bez marže – ispričao je Šušković, koji smatra da smo zakoračili u dio ciklusa krize u kojem se opet počinje trošiti, ali sa svim mogućim pogodnostima koje takvo vrijeme donosi.

Dio potrošača, naime, koristi krizu i kupuje na sniženjima. Ta činjenica, kao i to što su banke opet počele, dođuše sramežljivo, reklamirati potrošačke kredite, trgovcima ulijeva malo optimizma i nade da bi božićni šoping ipak mogao ublažiti dio pada potrošnje u ovoj godini.

No, optimisti su najčešće oni kojima je tijekom cijele godine išlo bolje nego konkurenciji. U Emmezeti navode da su svaki mjesec ove godine nadmašili trend maloprodaje u Hrvatskoj te očekuju da će tako biti i u prosincu, dok u City Centru one u prosincu vjeruju da će imati slično povećanje prodaje kao i prošle godine, odnosno rast od 40 posto u odnosu na prosječnu prodaju tijekom ostalih mjeseci.

U odnosu na prošlu City Center one ove godine bilježi porast posjećenosti od 20%. Vjerujem da ćemo tim porastom posjećenosti i posebnim ponudama i akcijama naših trgovaca uspjeti zadržati prodaju na prošlogodišnjoj razini – rekla je Vlatka Svedružić iz City Centra one.

No, izuzmu li se iznimke, ukupna blagdanska potrošnja ipak će biti manja nego prošlogodišnja. Ove godine, naime, dioničari neće dobiti 2,75 milijardi kuna od prodaje dionica Ine, umirovljenici će kroz isplatu rate duga dobiti 120 milijuna kuna manje nego lani, a tvrtke vjerojatno neće biti darežljive s božićnicama kao ranijih godina. Uzme li se u obzir još i krizni porez i veliki broj radnika koji su ostali bez radnog mjesta i plaće, jasno je da je ukupni raspoloživi dohodak manji. Potrošači će stoga u prosincu tražiti akcije, popuste i proizvode iz kategorije ‘value for money’, a trgovci će se morati dodatno odreći marže da bi povećali prodaju i rasprodali zalihe.

Ove godine ne samo da će sniženja početi ranije nego će također i razina cijena biti niža nego prethodnih godina. To je istovremeno i mač s dvije oštrice jer će i potrošači odgađati kupnju što je više moguće u očekivanju dodatnih popusta. Povoljna kupnja i niske cijene za neke su proizvode nužnost, što dokazuje i širenje diskontera na tržištu. Drugi rješenje mogu naći u privatnoj marki – tako da se s jedne strane pozicioniraju kao diskonteri, ali i ujedno kreiraju okolinu u kojoj je potrošačima ugodno kupovati. Također kartice za nagrđivanje vjernosti kupaca te skupljanje naljepnica i kupona s popustima dobivaju na važnosti – rekla je Helena Kesić Kojan, dodavši da su se u Zapadnoj Europi novi kanali distribucije i oglašavanja kao što je internet pokazali kao moguće rješenje za povećanje blagdanske prodaje.

Primjerice, upotreba Facebooka za oglašavanje potrošačkoj skupini mladih adolescenata koji su manje osjetljivi na cijene nego ostali segmenti kupaca – pojasnila je.

Da će se veći dio trgovaca odlučiti na ranija sniženja i akcije ove godine slaže se i Slaven Ćurić, menadžer u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu. Smatra da priprema trgovaca za blagdansku potrošnju treba biti usmjeren na definiranje profila kupaca: – Trgovci koji su to ranije napravili bit će u mogućnosti ponuditi ne samo akcije, već i kombinaciju artikala, bilo da govorimo o trgovackim markama ili proizvodima više klase, koji odgovaraju potrebama njihovih kupaca – smatra Ćurić.

S druge strane, trgovci nisu baš zagovornici velikih akcija i popusta, a hoće li ih i koliko biti, navode, ovisi prije svega o tome imaju li višak zaliha ili ne.

Vlasnik Wulf Sporta Boris Šušković kaže da je većina trgovaca u više-manje sličnoj situaciji, odnosno da su zalihe veće od planiranih. Ovisno o tome koliko je tko ‘zaglibio’, toliko će alarmano pokušavati riješiti problem, a onda će se ostatak trgovaca morati prilagoditi.