Rak-rana poslovanja jest plinski biznis

Dioničkim se fondovima isplatio ulaganje u zemlje BRIC-a. I dok domaći ulagači mjeraju nedavno objavljena devetomjesečna izvješća kompanija pritom pokušavajući donijeti bilo koji suvisli zaključak o smjeru kretanja dioničkog tržišta, s istim se problemom suočavaju i ulagači na mnogo razvijenijim tržištima. Od početka godine lukrativni investitori koji su ulagali u brzorastuća tržišta Rusije, Brazila ili Kine mogli su ostvariti doista natprosječne povrate koji korespondiraju s udvostručenjem inicijalnog uloga s obzirom na to da je, primjerice, ruski indeks RTS od početka tekuće godine porastao čak 108,25 posto, a povrat brazilskoga dioničkog indeksa bio je vrlo visokih 67 posto.

U tom smislu domaći dionički fondovi koji su ulagali u tzv. zemlje BRIC-a nisu uspjeli nadmašiti njihove indekse iako su za domaće prilike ostvarili natprosječne povrate. Takav izniman rast brzorastućih dioničkih tržišta Brazila, Rusije ili Kine rezultat je snažnog oporavka lokalnih gospodarstava i vrlo visokih stopa rasta koje je recentna kriza samo donekle usporila. S druge strane snažan je rast cijena tamošnjih dionica rezultat i snažnog loma npr. ruskog tržišta koje je tijekom kulminacije krize zbrišalo 80 posto vrijednosti indeksa u vrlo kratkom roku.

U tom kontekstu domaći je dionički indeks od početka godine ostvario povrat nešto veći od 23 posto, što je također bio sasvim dobar rezultat, pogotovo u usporedbi s povratom dioničkih burzovnih indeksa najsnajnijih svjetskih gospodarstava. Ovogodišnji povrat njemačkog indeksa DAX-a bio je samo 12,91 posto, a istodobno su ulagači koji su ulagali u američki indeks S&P 500 u tekućoj godini sebi mogli osigurati rast vrijednosti imovine od 15,7 posto. Naravno, povrati s razvijenih tržišta nipošto ne znače da se ulažući u najveće njemačke ili američke kompanije nije moglo zaraditi i mnogo više s obzirom na to da je, primjerice, indeks S&P od početka godine do 10. ožujka zabilježio pad od 27 posto, da bi nakon toga uslijedio višemane snažan kontinuirani oporavak koji je od sredine ožujka dosad iznosio gotovo 55 posto.

Gubitnici tjedna. Nakon što je Zagrebačka banka najprije blokirala pa u utorak odblokirala Varteckov račun, cijena njegove dionice prilično je potonula iako na skromnom tjednom prometu. No bez obzira na kratki predah za koji se Uprava uspjela izboriti, situacija u Varteksu i dalje je teška, pogotovo uzme li se u obzir ovogodišnji devetomjesečni gubitak koji je bio visokih 38,2 milijuna kuna. Inače, Varteks je ove godine ostvario prihode od 256,5 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje za više od 20 posto s obzirom na to da su lanjski devetomjesečni prihodi kompanije bili 321 milijun kuna.

Dionički padaju, obveznički raste. U prošlome je radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex nastavio padati. Pad je, ipak, bio blagi nego tjedan prije. Tako je njegova vrijednost tijekom prošloga tjedna pala 1,13 posto, odnosno s 2,144,77 na konačnih 2,120,58 bodova. Nešto veći pad zabilježio je indeks Crobex 10, čija je vrijednost u prošlome tjednu pala 1,45 posto, odnosno s 1,121,58 na 1,105,32 boda. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis nastavio rasti. Naime, njegova je vrijednost u prošlome tjednu porasla čak 1,59 posto, odnosno s 91 na konačnih 92,45 bodova.

Plinski je biznis u Grupi donio gubitak od 714 milijuna kuna, a dobit od neprekinutog poslovanja do kraja rujna bila je 547 milijuna kuna. Ovu će godinu Ina pamtit kao vrlo turbulentnu, na što upućuju i posljednji, devetomjesečni rezultati poslovanja te kompanije. Naime, uzevši u obzir ukupno poslovanje do kraja rujna ove godine, Ina grupa ostvarila je neto gubitak od 167 milijuna kuna, što je znatno slabiji rezultat nego u isto vrijeme lani, kad je na razini Grupe ostvarena neto dobit od 356 milijuna kuna.

Pritom je Inina rak-rana ostao plinski biznis, čije je poslovanje prekinuto još početkom godine s obzirom na to da je on u konačnom rezultatu na razini Grupe poslovao s ukupnim neto gubitkom od 714 milijuna kuna. S druge strane neto dobit od neprekinutog poslovanja do kraja mjeseca rujna bila 547 milijuna kuna. Dakle, gledajući samo segment prekinutog poslovanja, u proma-tranom je razdoblju Ina u tekućoj godini ostvarila neto gubitak od 714 milijuna kuna, 273 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to prije svega zbog manjih količina uvezenog prirodnog plina i neznatnog smanjenja razlike između prodaje i uvozne cijene tog energenta.

Na razini Grupe Ina je do kraja rujna ove godine povećala kapitalna ulaganja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine za 640 milijuna kuna, i to na konačan iznos od gotovo 3,48 milijardi kuna. S obzirom na Inine slabije ovogodišnje poslovne rezultate povećala se i neto zaduženost na razini Grupe. Naime, ona je potkraj rujna ove godine bila čak 8,1 milijardi kuna, što je povećanje od milijardu i pol kuna u odnosu na kraj prethodne godine, a u isto je vrijeme neto omjer duga i kapitala (gearing) porastao s 35,3 na 40,4 posto.

Zanimljivo, operativni se novčani tok u tekućoj godini poboljšao jer je u tekućoj godini porastao na iznos od gotovo 2,03 milijarde kuna u odnosu na negativni operativni novčani tok iz istog razdoblja prošle godine od 408 milijuna kuna. No operativni se novčani tok prije promjena radnog kapitala u isto vrijeme smanjio 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rezultat njegova smanjenja bilo je povećanje dospjelih Ininih obveza prema dobavljačima, i to od 1,24 milijarde kuna, koje do datuma sastavljanja bilance nisu bile plaćene.