Zastupnik renomiranih proizvođača dizelskih motora

Za koji dan svi će hrvatski gradovi biti oblijepljeni lećima koji nude povoljne aranžmane za primjerice proslavu Božića ili doček Nove godine u nekoj od svjetskih metropolija ili u nešto manjim gradovima koji su se na bilo koji način brendirali kao zanimljiva mjesta za turističko istraživanje i uživanje. Gradovi su najživlji zimi, naročito uoči Nove godine i stoga je to idealno vrijeme za kraće obilaske. Popularni termin city breaka (gradskog turizma) kod nas je široj publici još relativno nepoznat, što i ne čudi, jer još do prije nekoliko godina u medijima se problematizirao isključivo klasični ljetni turizam naše obale. No, srećom, i to se mijenja. Hrvatska je turistička industrija počela prepoznavati ogromne potencijale koji se nude u segmentu city breaka i činjenica je da i u Zagrebu i to ne samo ljeti sve češće u gradskoj gužvi prepoznajemo strane turiste u obilasku grada. Ono što karakterizira taj segment turizma činjenica je da CB turizam mijenja odnos gradova prema turistima (gradovi aktivno rade na privlačenju i ponudi) te da istodobno turisti utječu na razvoj urbanizma i stila života pojedinih gradova.

Oduvijek su ‘imperialistički’ gradovi poput Pariza, Londona i Amsterdana dominirali city break tržištem, ali ulaskom novih zemalja u EU ta se slika počela mijenjati, jer otvorila se potreba za novim proizvodima i uslugama. Tako, primjerice Eiffelov toranj, Big Ben ili bilo koja naslijeđena povijesno-kulturna baština više nisu dovoljna motivacija za putovanja, tek dobra baza za razvoj zanimljivih proizvoda. Turisti danas očekuju da se u tri do četiri dana mogu zadovoljiti sa svim segmentima ponude, kao da na jednoj destinaciji odsjećaju deset dana. City break danas, stoga, obvezno podrazumijeva originalnu, pristupačnu i frekventna razgledavanja gradova i okolice, potom dobar šoping (na cijeni su gradovi u kojima su dućani objedinjeni u jednoj ulici u blizini turističkih atrakcija), prometnu povezanost, ugostiteljsku ponudu sa svim svjetskim kuhinjama (opet, prema mogućnosti ne razbacanu po svim dijelovima grada), dostupnost kulturnih sadržaja te bogati noćni život. Za razliku od odmorinih destinacija koje u ljetnoj sezone žive za turiste, a ostali dio godine uživaju u plodovima rada, gradovi koji žele biti CB destinacije ne bi smjeli biti ovisni o sezone, već svojim građanima i turistima biti na raspolaganju 365 dana u godini. Takvu ponudu, naravno, najlakše sastavljaju metropole, pa su zbog toga one te koje u većini zemalja vuku i predvođe u cjelogodišnjem turizmu. No, još se donedavno držalo da je CB vikend-putovanje, ali trendovi se mijenjaju i prosjek je tri do četiri dana. Potrošači sve više ‘razlamaju’ svoje godišnje odmore na više dijelova: dio koriste za ljetni odmor, a preostali na jedan do dva city break ili wellness putovanja.

Od svih nabrojanih elemenata grad s najviše potencijala za razvoj gradskog turizma je Zagreb jer ima sve elemente potrebne za city break, osim jedinstvenog tijela koje će našu metropolu na taj način i prodavati turistima. Do prije tri, četiri godine Zagreb je bio uglavnom poslovna destinacija, ali srećom to se mijenja. Istina, tome je pridonio povećan broj niskobudžetnih linija te sve bolja suradnja s Croatia Airlinesom s kojim zajednički radimo na otvaranju novih linija i radimo prezentacije u tim zemljama. Zagreb je već prepoznat kao grad kulture, i to ga odlično prodaje. No, s druge strane turisti se ne mogu načuditi da takav grad ima toliko besmislenih grafića po pročeljima – kaže Dubravka Mičić, voditeljica Odjela za promidžbu Turističke zajednice grada Zagreba, dodajući da unatoč pomacima prosječan boravak turista od 1,5 dana nije zadovoljavajući. Godinama su naše agencije živjele od prodaje aranžmana Hrvatima, a sada treba okrenuti cijelu priču, kaže, dodajući da je TZGZ učinio što je privatnom i javnom sektoru otvoriti put, ali njihova suradnja na stvaranju novih.

Francuska bilježi 82 milijuna stranih turista na godinu i prva je receptivna sila po dolascima. City break je među Francuzima vrlo trendy, pogotovo u segmentu kulturnog turizma i stoga u pred- i postsezonu mnogo radimo na promociji naše metropole. I Francuzi mijenjaju navike i sve više ostavljaju dio godišnjeg odmora za kraća putovanja u ovom dijelu godine. Zagreb u tom smislu ima vrlo veliki potencijal, iako mu avio linije izvan sezone ne idu pri-log. Zrakoplov Croatia Airlinesa vraća se u Pariz u nedjelju ujutro, pa posjetitelj gubi jedan dan vikenda. No, ima dovoljno kulturnih sadržaja i manifestacija, ali turisti nam zamjeraju što je vikendom dosta galerija zatvoreno te što u muzejima nema višejezičnih naputaka. I Zadar, Split, Dubrovnik i Pula imaju sličan potencijal, međutim zimi, osim za Zagreb, iz Francuske nema direktnih linija prema njima. Ipak razmišljamo da Split i Dubrovnik sljedeće godine uvrstimo u city break ponudu Hrvatske.

U glavi Hrvata Česi su još siromašni, iako su najnapredniji od svih tranzicijskih zemalja i članica EU. Prag je jedan od predvodiča city break koncepta, ima respektabilnu zračnu luku s dva terminala, gdje samo na jednom postoji 185 checking mjesta, dok ih je, primjerice u Zagrebu, pet. Ima 85 tisuća hotelskih ležajeva svih kategorija, dok ih cijela Hrvatska ima 110 tisuća, jedan je od najjačih kongresnih centara u EU, bogat je kulturnom baštinom, noćnim životom i ugostiteljskom ponudom sa svim svjetskim kuhinjama. Doduše i Prag ove godine bilježi pad prometa od 15 posto, no praški hotelijeri bore se fleksibilnim cijenama, pa se lukuza soba koja stoji 200 eura može, ako je hotel prazan, naći i po 50 eura. Sačuvali su tradiciju svojih pivnica zbog kojih masa turista posjećuje grad, dok je Hrvatska uništila koncept prave kavane ili konoba.