Žena vremen- skog putnika

Izložba ‘Zagreb – München – hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu’ u Umjetničkom paviljonu pruža novo viđenje hrvatskih slikara, studenata u Münchenu i njihovih profesora. Prije nego što su hrvatski likovni umjetnici mogli studirati u Zagrebu, na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti koja je obilježila tek svoju prvu stogodišnjicu, put je mnoge vodio u glavni bavarski grad München i tamošnju Akademiju koja proslavila dvjesto godina postojanja. Između Pariza i Berlina popularna je u drugoj polovici 19. stoljeća, a sve do početka Drugoga svjetskoga rata bila upravo je minhenska Akademija. Ondje je bilo europsko središte za visoko obrazovanje mnogo europskih i američkih likovnih umjetnika.

Slikati i kipariti prema najboljim akademskim pravilima tako su između 1870. do 1920. učili Izidor Kršnjavi, Ferdinand Quiquerez, Josip Bauer, Nikola Mašić, Anton Aron, Dragan Melkus, Hugo Lukšić, Marko Murat, Mato Celestin Medović, Menci Clement Crnčić, Bela Čikoš Sesija, Oton Iveković, Ivan Tišov, Robert Auer, Oskar Herman, Josip Račić, Vladimir Becić, Miroslav Kraljević i Ljubo Babić, ali i kipar Rudolf Valdec. Sve redom najvažnija imena hrvatske umjetnosti druge polovine 19. i početka 20. stoljeća čije je minhenska Akademija profesionalno ishodište. Oni su do danas ostali nenadmašni majstori historicističkog slikarstva, secesije i moderne. Njihovi portreti, povijesne teme, krajolici, mrtva priroda i genre prizori krase naše galerije mnogih hrvatskih gradova.

Autori izložbe dr. Irena Kraševac i dr. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti predstavili novo viđenje hrvatskih slikara, studenata u Münchenu i njihovih profesora, uzajamnu isprepletenost i utjecaje na hrvatsku likovnu umjetnost. Posebna specifičnost te izložbe – koncipirane s devedeset djela hrvatskih slikara i njihovih njemačkih profesora – jest i u tome što se prvi put pred našom publikom mogu vidjeti djela dvadesetih njemačkih profesora (K. von Piloty, Diez, Leibl, Von Stuck, Von Habermann i drugi), ali i reprezentativna slika Celestina Medovića ‘Srijemski mučenici’ dopremljena iz muzeja u Budimpešti, a donedavno se mislilo da je ta slika izgubljena. Izložba je u Umjetničkom paviljonu otvorena do 6. prosinca. Posebna cjelina su crteži u Kabinetu grafike HAZU.

Poduzetnici koji svoju zarađu žele oploditi i razmišljaju o investiranju, a nemaju dovoljno znanja ili im zbog kompliciranih termina proces zapne, imaju Investopediiju, specijaliziranu internetsku stranicu upravo za investitore. Osim sličnog naziva ta stranica s Wikipedijom dijeli sklonost besplatnom obrazovanju, što znači da se treba samo registrirati da biste imali slobodan pristup bazi podataka. U njoj je velik fond objašnjenih investicijskih termina i mnogo korisnih članaka.

S 230 izlagalača iz 10 zemalja Interliber 32. put od 11. do 15. studenoga na Zagrebačkom velesajmu predstavlja svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom književnih djela, novina i časopisa, audio-, video- i elektroničkog izdavaštva, školske obrazovne i stručne literature te ostalih nastavnih pomagala na jednome mjestu uz prodaju po vrlo povoljnim cijenama. Program upotpunjuju svakodnevne prezentacije novih izdanja, nastupi pisaca, književne radionice te niz stručnih i popratnih događanja. Istodobno se treći put održava i Sajam glazbe i multimedije. Već u prve dvije godine polučio je odlične ocjene izlagatelja, posjetitelja i poslovnih ljudi iz područja glazbe, multimedije, IT-a, telekomunikacija i novih tehnologija, što zanimljivim programom nastoji ostvariti i ovaj put. Izložbeni program proizvoda, usluga i najnovijih trendova s područja glazbe i multimedije upotpunjuju konferencije, radionice, seminari i brojne prezentacije izlagatelja. Posebno izdvajamo akciju Hrvatske udruge Linux koja posjetiteljima predstavlja besplatnu alternativu operacijskom sustavu Windows i dijeli Linuxove instalacijske CD-ove.