Sina ukupnog inozemnog duga bude 2,5 puta veća od cjelogodišnjega domaćeg izvoza, a dodatni je rizik za Hrvatsku i to što se velik dio prihoda od izvoza oslanja na turizam koji se često pokazao kao volatilna industrija na globalnoj razini – upozorava Šantić.
Spori oporavak domaćeg robnog izvoza dodatni je pritisak na rast tog omjera. Naime, oporavak gospodarstava u regiji, koja je i dalje naš važan vanjskotrgovinski partner, bit će teži i sporiji nego u zemljama eurozone. Teško je, kaže, očekivati da ćemo uspjeti vratiti sve kapacitete na razinu prije početka krize, što se posebno odnosi na djelatnosti poput tekstilne i drvoprerađivačke. I tijek restrukturiranja brodogradnje će se odraziti na visinu izvoza u 2010. godini.
Dok se privatni sektor prilagodio krizi smanjenjem potrošnje i investicija, država i državne tvrtke nisu poduzele mjere prilagodbe pa bi upravo javni sektor mogao generirati najvažniji rast inozemnog duga u 2010. Teško je očekivati znatnije smanjenje proračunskog deficita, a potrebe države za financiranje ostaju visoke i zbog troškova restrukturiranja brodogradnje. Dugoročno gledano, smanjenje inozemnog duga može je samo ako Hrvatska bude u mogućnosti ostvarivati gospodarski rast bez strukturnog deficita platne bilance – poručuje Šantić.