Specijal LIDE

Gripa je među nama. Redovita, sezonska. I ona druga, svjetska, pandemijska – H1N1, svinjska. Broje se umrti. Već je tjednima prva vijest u dnevnim novostima i na naslovnicama tiskovina i portalima. Podsjećaju nas na španjolsku 1918. koja je pobila milijune diljem svijeta. Stižu nam recepti s različitih strana. Luk u džep i bez brige. Ima li mjesta panici? Što učiniti? Kako se zaštititi? Cijepiti se ili ne? To su pitanja koja sebi postavljaju građani i nastoje pronaći odgovor. Ponajprije, panika nikad nije dobar saveznik, dapače.

Sezonska gripa ili influenca. Svake nas godine posjeti u hladnim mjesecima. Neugodna, baci nas u krevet nekoliko dana, nosimo se s vrućicom do 40 stupnjeva i onda opet na posao nakon šest-sedam dana – ako se stvari ne zakompliciraju. I tada ne možemo bez liječnika i ozbiljne terapije. Opasna je za starije, za osobe s kroničnim bolestima, za one čiji je imunosni sustav oslabio. Zato se treba cijepiti na vrijeme, iako ni tada zaštita nije apsolutna. No s cijepivima protiv sezonske gripe imamo već dobra iskustva i nemamo razloga zazirati od njega.

Prema svemu što doznajemo o novoj gripi H1N1, ona se prema svom tijeku, izgleda, ne razlikuje mnogo od sezonske. Čak je i nešto lakša. Ali od nje se i umire – kao i od sezonske. Desetak tisuća oboljelih pet umrlih. Mnogo? Naravno, za one na koje se te smrti odnose. Za statistiku – uobičajeno. Koliko samo ‘zdravih’ umre? Zar rizik uvijek ne postoji? Zar ne riskiramo čim ustanemo, sjednemo u automobil, na bicikl i sl.? Što činiti? Bez panike! Ne izlagati se nepotrebnim situacijama u kojima možemo uhvatiti viruse. Ako se ipak izložimo – ostati u krevetu i postupati prema liječničkim uputama: mnogo tekućine, snižavanje temperature, ublažavanje bolova. Ako se pak stanje pogoršava – na infektološku kliniku.

Cijepiti se protiv svinjske gripe? E, to moramo sami odlučiti. Riječ je o potpunom novom cijepivu s kojim nemamo dovoljno iskustva. Ono je, naravno, moralo proći sva ispitivanja kao i svaki drugi lijek. Malo je lijekova uz koje se ne veže kraći ili dulji popis mogućih nuspojava, pa je tako i s tim cijepivom. Ali korist od njegove primjene mora biti veća od moguće štete. Trebalo bi vjerovati jamstvu svoje države da je s time sve u redu. Naš ministar tvrdi da jest. Malo je nezgodno kad znamo da je stajalište poljske ministrice zdravstva nešto drukčije.

Simptomi svinjske gripe kod čovjeka slični su kao i kod klasične sezone gripe, a podrazumijevaju povisenu tjelesnu temperaturu, gubitak teka, kašalj, glavobolju, umor, bolove u mišićima, grlobolju, curenje iz nosa, a ponekad se mogu javiti bolovi u trbuhi, mučnina, povraćanje i proljev. I baš poput obične sezone gripe i svinjska može prouzročiti pogoršanje već postojećih kroničnih bolesti i izazvati teške komplikacije (upalu pluća i respiratornu insuficijenciju) pa i smrtne slučajeve. Pritom treba reći i to da virus ne bira godine, već da je stvar u snazi našega imunološkog sustava, stoga ne čudi da su najviše ugrožena djeca mlađa od dvije godine čiji imunološki sustav još nije potpuno razvijen, trudnice i osobe s kroničnim bolestima.

Od trenutka identifikacije virusa do pripreme cjepiva treba proteći više mjeseci pa ono najčešće nije dostupno u početku pandemije. Stoga uopće ne čude nedoumice u vezi s njegovim korištenjem. Jedni ga, poput poljske ministrice zdravstva Ewe Kopacz, zbog sumnje da nije do kraja testirano i da se ne znaju nuspojave, u potpunosti odbacuju dok se drugi, poput talijanske vlade, odlučuju i za djecu, baš kao i za starije, osigurati po dvije doze. Kod nas se cijepljenje protiv ovogodišnje pandemije gripe očekuje tijekom prosinca, a trenutačno se provodi cijepljenje protiv sezone gripe koje se preporučuje svim kroničnim bolesnicima (srčanim, plućnim, jetrenim, bubrežnim bolesnicima i dijabetičarima) te osobama starijima od 65 godina, kao i onima koji njeguju teške kronične bolesnike.

U uputama što ih je izradio Stožer zdravstva Grada Zagreba u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ piše da je važno pridržavati se savjeta liječnika ako ste gripu već dobili: piti dovoljno tekućine, jesti lako probavljivu hranu, izbjegavati konzumiranje alkoholnih pića, sniziti povisenu tjelesnu temperaturu, uzeti lijek protiv bolova i ne zanemarivati svoju redovitu terapiju ako ste kronični bolesnik. Ostanite kod kuće, izbjegavajte bliski kontakt s drugim neimunim osobama, a ako to nije moguće, nosite masku preko usta i nosa. Izbjegavajte zajedničko korištenje ručnika, odjeće, čaša i ostalog pribora za jelo, ako nisu prethodno oprani. Odvojite osobne stvari oboljelog kako ih ne bi koristili ostali članovi obitelji. Pri dodiru pribora za jelo, posteljine i odjeće bolesnika možete koristiti zaštitne rukavice za jednokratnu uporabu, ali uvijek nakon takvih postupaka operite ruke. Ručke na vratima i ostale predmete u kući i na radnom mjestu koji se često dodiruju rukama povremeno obrišite alkoholnim dezinfekcijskim sredstvom.

U vrijeme trajanja gripe izbjegavajte zatvorene prostore u kojima boravi mnogo ljudi, odnosno izbjegavajte svaki nepotrebni kontakt s većim brojem ljudi i osobama koje imaju simptome respiratorne bolesti. Često perite ruke vodom i sapunom ili koristite alkoholni dezinficijens sa 60 posto alkohola. Kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom koju nakon toga, kao i nakon brisanja nosa, ne spremajte u džep ili torbu već bacite u smeće. Izbjegavajte doticanje očiju, nosa ili usta rukama koje niste prethodno oprali i tako spriječite ulazak virusa preko sluznica. Redovito prozračujte prostorije.

Čak više od dvije trećine ljudi u svijetu tijekom svog života ima probleme s hemoroidima. Pogađaju jednako i muškarce i žene, a najčešći su kod onih koji tijekom dana dugo sjede ili stoje, što znači da od njih pate uglavnom poslovni ljudi koji već dio dana provode u uredu ili na poslovnim sastancima. Pri liječenju se najčešće koriste razne masti, kreme ili čepići, čija primjena oduzima dragocjeno vrijeme, a često nije ni izvediva, osobito ako osoba provodi cijeli dan na poslu ili na sastancima. Ipak, na hrvatskom tržištu postoji pripravak protiv hemoroida koji je dokazano najučinkovitiji na svijetu, a uz to se primjenjuje oralno. Riječ je o Pilexu, potpuno prirodnom biljnom pripravku čija konzumacija ne ostavlja nikakve neželjene popratne pojave, a u potpunosti uklanja sve hemoroidalne tegobe u čak 84 posto slučajeva, na vrijeme dulje i od šest mjeseci.

S obzirom na to da smo već zagazili u sezonu gripe i prehlade, čini se suvišnim govoriti o prevenciji. No preventivno uzimanje aktivnih tvari za naš imunološki sustav, slažu se stručnjaci, predstavlja dobar izbor kako u zaštiti tako i kao pomoć cijepljenju u procesu stvaranja antitijela, posebno kod osoba iz rizične skupine. Na tom području fitoterapija može učiniti mnogo. Jedan od najboljih prirodnih pripravaka jest onaj koji sadrži Echinaceju: koristi li se u obliku tinkture ili kao 1DH (prva rastopina), stimulirat će obranu imunološkog sustava i djelotvorno se boriti protiv bakterija i virusa. Kod prvih naznaka prehlade uzimajte po pet kapi tinkture jednom na dan tijekom pet dana. No taj pripravak nije preporučljivo uzimati dulje od tjedan dana jer bi mogao imati suprotni učinak i djelovati poput imunodepresiva (tj. oslabiti obrambenu moć organizma).

Uz gripu uvijek ide i povišena tjelesna temperatura. Odličan zeleni pripravak koji predstavlja zamjenu za aspirin niske doze jest onaj na bazi vrbe: on može vrlo efikasno sniziti temperaturu kao i smanjiti bolove koji često prate gripu. Uzima li se u kombinaciji s pripravcima od Echinaceje i divlje ruže, povećavaju mu se terapeutika svojstva. Ulijte deset kapljica tinkture na bazi vrbe u malo vode i pijte pripravak dvaput na dan. U prodaji pripravke na bazi vrbe možete pronaći i u obliku kapsula, dnevna doza podrazumijeva uzimanje dvije do tri kapsule na dan, a djelovanje se osjeća vrlo brzo. Kapi vrbe i divlje ruže mogu se međusobno pomiješati. Ipak, pazite na to da pripravke na bazi vrbe uzimate na pun želudac, a patite li od gastritisa, izbjegavajte ih u potpunosti.

Prirodna obrana protiv virusa gripe svakako je i rosveratrol. Riječ je o aktivnom principu kojeg u velikoj mjeri ima u korijenju medicinske biljke Polygonum cuspidatum, ali i u koži bobica grožđa, a u posljednje je vrijeme postao popularan i zbog svojstava koja usporavaju proces starenja. U kombinaciji s antioksidativnim vitaminima, rosveratrol predstavlja odličan izbor kad je riječ o profilaksii, ali i odlično oružje koje naše tijelo može iskoristiti u redukciji efekata virusa gripe, među kojima je i H1N1.

Zbog kroničnog stresa, loše plaćenog posla, mobinga, otkaza, financijske krize, rastave, prevare ili gubitka voljene osobe podložniji smo sezonskim bolestima poput gripe i prehlade. To je utvrdio profesor Massimo Biondi, direktor odjela psihijatrije pri Sveučilištu La Sapienza: ‘Osobe koje žive pod stresom dulje od dva mjeseca s razdobljem sezone gripe i prehlade imaju 30 posto više šansi da se razbole jer neuralni, hormonalni i imunološki mehanizmi pod stresom smanjuju antiviralnu djelotvornost: proizvodi se manje antitijela, pa je mnogo manja i sposobnost obrane organizma.’

Kad bismo živjeli po lako, bez stresa, jeli nekoliko puta na dan, male probrane obroke, raznovrsno, možda nam dodaci prehrani ne bi bili nužni. Međutim, u današnje vrijeme često pojedemo prvo što nam naleti, tek toliko da utažimo glad. Jedemo neredovito i pre malo svježeg voća i povrća, koji su najveći izvor vitamina. A ni voće i povrće nisu više ono što su nekad bili. Umjetno uzgojeni, izrasli iz zemlje koja je sve siromašnija mineralima, ni oni nemaju dovoljnu količinu korisnih sastojaka za sve naše potrebe. Kažu da ne bismo ni mogli pojesti toliko voća i povrća da upotrijebimo sto posto dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Zato ih ipak treba nadomjestiti na umjetan način.

Često me, kao okulista, pacijenti pitaju što da od vitamina uzimaju za bolji vid. Ja im odvratim pitanjem: ‘Što će vam dobar vid ako ostali sustavi u tijelu ne rade kako treba?’ Oči dijele sudbinu cijeloga tijela. Ako srce neravnomjerno pumpa krv u glavu, ni oči neće dobro vidjeti ma kako ih filali vitaminima za oči. Bit je u općem dobrom stanju cijelog organizma – kaže mr.sc. Inge Bošković Dragičević, Poliklinika Sunce u Rijeci. Dakle, osim dobre tjelesne kondicije, treba uzimati multivitamine i minerale koji koriste cijelom tijelu. Treba znati da osim multivitamina, oči mogu očuvati zdravlje uz četiri osnovna sastojka: lutein, vitamin E, ekstrakt borovnice (bilberry) i omega-3 masne kiseline.

Mnogo sam puta naglašavala svojim pacijentima da moraju ustanoviti postotak preporučene dnevne doze pojedinog sastojka vitamina, tzv. RDA (prema američkom: Recommended Daily Administration). To piše na svim pakiranjima. Došla sam do zaključka da većina pojma nema o čemu je riječ. Kupe ono što su na reklami vidjeli, gutaju i oče kuju – čudo – napominje Inge Bošković Dragičević.

Oftalmolozi se slažu da doza danas popularnog luteina, koji blagotvorno djeluje na oči, ne bi smjela iznositi manje od šest miligrama na dan. U nekim, pa i popularnim preparatima ima ga daleko manje od te doze, premda treba se čuvati i preparata gdje je većina sastojaka sto posto preporučene dnevne doze. To bi značilo da, osim vitaminskih tableta, ne bi trebalo ništa drugo jesti. Dobro je što se višak nekih vitamina izlučuje mokrenjem, ali je loše što višak nekih vitamina ostaje u tijelu i izaziva gomilanje. Postoji simpatičan način da zapamtimo koji se vitamini u tijelu talože: D.E.K.A. Te vitamine ne smijemo predozirati. Tope se i talože u našem masnom tkivu, a odatle izazivaju učinke suprotne od željenih. Ako već uzimate multivitaminski preparat kojim ste zadovoljni, nadopunite zalihu vitamina i minerala onim čega u njemu nema do pune dnevne doze. Primjerice, ako nema luteina, tada počnite uzimati dopunski preparat u kojem ćete ga unijeti barem šest miligrama na dan. Pritom pazite na vitamin E. On se ne bi smio predozirati (sjećate se D.E.K.A.), a često ide zajedno s luteinom. I – svakako pitajte svog liječnika što misli o preparatu koji imate na mjeru kupiti.