Zbog straha od odbacivanja, spremni smo i sami sebe gaziti

Zbog straha od odbacivanja, spremni smo i sami sebe gaziti. Ne kaže se uzalud da se drugi ponašaju prema nama upravo onako kako im mi to dopuštamo. A osjećaj da ne ispunjavamo očekivanja okoline, bilo obitelji, bilo na poslu, može biti izvor stalnog stresa.

U braku sam, iako nikada nisam sanjala o kućici u cvijeću i svemu onome što ide uz stereotip obiteljske sreće. Volim raditi svoj posao, čitati omiljenu knjigu, baviti se svojim hobijima. No, u posljednje vrijeme prijatelji i rođaci stalno me gnjave pitanjima o tome kad ćemo suprug i ja imati djecu, a mene to nervira. I suprug je, valjda pod stalnim pritiskom okoline i obitelji, počeo insistirati na tome da je vrijeme ‘da imamo obitelj’. Nismo o tome razgovarali prije braka, ali dosad moj suprug nikada nije ni pričao o tome da bi želio djecu. Ja nemam potrebu za majčinstvom. Počela sam se zbog svega toga osjećati manje vrijednom, pitati se što sa mnom nije u redu?

Pod stresom sam od svih tih ‘pritisaka’. Koja je najbolja strategija da me svi puste na miru da živim svoj život?

Sa svojim suprugom niste, na žalost, o tom bitnom pitanju otvoreno raspravili prije stupanja u brak, podrazumijevajući da su vaše odluke i očekivanja prihvatljivi i vašem suprugu i obitelji, a sada kad ste osvijestili svoj stav, morat ćete ga mudrije braniti ili, pak, donijeti neke nove odluke. Možda ćete, na primjer, vi ili vaš suprug morati naći novog partnera s kojim ćete unaprijed dogovoriti pravila igre.

Treballi biste o tome napokon porazgovarati kako biste zaključili je li izvor stresa rezultat pritiska okoline i obitelji ili vaše međusobno nesuglasje. Ako ste oboje ipak na istoj strani, morat ćete se čvršće postaviti prema okolini. Kad ne znamo postaviti dovoljno čvrste granice, svi nas gaze, osobito na područjima gdje su naše granice najslabije. To utječe i na naše samopouzdanje. Ne kaže se uzalud da se drugi ponašaju prema nama upravo onako kako im mi to dopuštamo. Često zbog straha od odbacivanja, spremni smo isprva gaziti sebe, a onda se čudimo kad se osjećamo pregaženi.

Razmislite o razlozima. Prije svega razmislite o razlozima zbog kojih i ne postavljate zdrave granice u obitelji: bojite li se odbacivanja, imate li i inače prenisko samopoštovanje, želite li pod svaku cijenu održati savršenu sliku o sebi u obitelji ili je stvar u nečemu posve različitom? U svakom slučaju trebat ćete raditi na stjecanju vještina koje će vas učiniti asertivnijom, a to znači porađiti i na komunikacijskim vještinama.

Bez obzira na to koliko traje takva vaša situacija, promjene su nužne. Ne samo to kako gledate na nju, nego prije svega što poduzimate da se ta situacija promijeni, kao i koliko se zauzimate i brinite i za sebe.

Slušajte sebe. Vaše vam tijelo govori kad se pojave situacije koje traže da postavite granice, samo se trebate početi slušati. Tada vas pitanja koja vam upućuju prijatelji ili rođaci neće smetati, jer ćete ih, osnaženi vlastitom odlikom, u startu zaustaviti. Svatko ima pravo odlučiti o svojoj sudbini, ali da biste to mogli, morate znati što doista želite, a ne što se od vas očekuje.

Porazgovarajte, osim sa suprugom, i s nekim kome vjerujete, ali jedino pod uvjetom da ste sigurni da vas neće kritizirati ili ispunjavati strahovima, naročito osobinama, koje projicira na vas. U tim slučajevima nemojte pristati na razgovor, jer će vas samo još više udaljiti od vas samih. Zaustaviti vas na putu promjene za koju ste sami odgovorni.

Nemojte zbog straha od promjene razloge, ali ni opravdanja za nesuočavanje sa situacijom, nalaziti tamo gdje ih nema. I sami kažete da je sve u redu – provjerite je li stvarno tako, na pravoj adresi – u razgovoru sa suprugom. I sami tada donesite odluku što i kako dalje, poštujuci svoje životne vrijednosti i svoj stav na koji imate pravo, svidjelo se to drugima ili ne. Možda će promjene ipak biti nužne.

Dobar je savjet da se za promjenu pripremite i to prije svega promjenom stava, ali i poduzimanjem nužnog! Pravilo je to koje u svojoj knjizi ‘Stvaranje sreće’ navodi Predrag A. Kezele kao jedan od ključeva do sreće, a glasi: ‘Uvijek može biti bolje!’