Protekle godine hrvatski su gradovi zabilježili smanjene prihode, nelikvidnost, a neki i s promjenom lokalne vlasti. O tome kako je to utjecalo na proračune za 2010. te kakvi su odnosi između poduzetnika i uprava 94 hrvatska grada, članova Udruge gradova razgovarali smo s predsjednikom Udruge i gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom. Belišće, Čazma, Vukovar, Osijek… samo su neki od gradova koji su zbog kombinacije financijske krize, povrata poreza na dohodak i propisane namjene komunalnoga doprinosa iskusili nelikvidnost i blokade poslovnih računa na što je Udruga više od godinu dana upozoravala Vladu i Ministarstvo financija – rekao je na početku razgovora Obersnel.
-
Kakva je trenutačna situacija u gradskim upravama? – Nerazjašnjeni odnosi gradskog vijeća i gradonačelnika najprije su rezultirali sukobljavanjem pri donošenju Statuta grada zbog lošeg Zakona o lokalnoj samoupravi. Zatim smo svjedočili sukobu u vezi s imenovanjem člana Skupštine trgovackih društava, a za nekoliko tjedana svjedočit ćemo sukobima gradskog vijeća i gradonačelnika pri donošenju proračuna što će za posljedicu imati zamrzavanje razvoja gradova i zaustavljanje lokalnoga gospodarstva.
-
U kojoj je mjeri politika i podjela gradova i općina po političkim strankama prepreka radu udruge? – Svi gradovi, bez obzira na politički predznak, imaju iste probleme. Naša stajališta i zahtjevi temelje se na prethodnom istraživanju i analitički i u pravilu se donose konsenzusom.
-
Postoji li uopće mogućnost da se istjera politika s lokalne razine? – Teško. A i ne vidim razlog zašto bismo politiku istjeravali s bilo lokalne ili državne razine. Politika je važna. Na stranu što je pojedinci ili više njih negativno percipiraju i umanjuju njenu vrijednost. No, nije put ukloniti politiku, nego ne dopustiti neodgovornim pojedincima da ulaze u politiku.
-
Što za lokalnu politiku, građane i poduzetnike znače prvi neposredni izbori gradonačelnika? – Mislim da su neposredni izbori općenito bolja varijanta biranja vlasti, svakako mislim da je za birače to bolje jer biraju neposredno i glasuju za ime i prezime osobe. No, promjenom načina izbora gradonačelnika i načelnika u jedinicama lokalne samouprave nisu se mijenjali propisi koji se odnose na poduzetnike. Tako da ne bih status poduzetništva i poduzetnika dovodio u vezu s lokalnim izborima. No, na određenoj razini to jest povezano u smislu biranja najboljega predizbornog programa, odnosno onoga koji će poduzetnicima ponuditi najbolje uvjete i okvire razvoja.
-
Kakva je suradnja lokalne samouprave i gospodarstvenika? – Možemo reći da je zadovoljavajuća. Gradovi niz godina vode politiku određivanja cijena komunalnih usluga kako ne bi prekomjerno opterećivali gospodarstvo, subvencioniraju poduzetničke kredite, ustupaju potpore tradicionalnim obrtima i slično. Ove godine gradovi su smanjili zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu grada, smanjili su komunalnu naknadu i doprinos, spomeničku rentu itd. Prema našoj analizi prihodi od tzv. parafiskalnih nameta smanjeni su u prvoj polovini godine osam posto, što je rezultat antirecesijskih mjera koje su gradovi poduzeli. Na godišnjoj razini, gradovi će poduzetnike samo na toj osnovi u 2009. rasteretiti za približno 325 milijuna kuna.
-
Koje su antirecesijske mjere proveli gradovi i kako je to utjecalo na gradske proračune? – Prve antirecesijske mjere gradovi su donijeli već potkraj 2008. pri donošenju proračuna. U to vrijeme tražili smo sastanak s Vladom da razgovaramo o problemima financiranja lokalne samouprave i mjerama za kontrolu financijske krize, međutim, odgovor je izostao do danas. Bez dogovora s Vladom ne možemo ponuditi druge antirecesijske mjere. Posebno otežavajuća okolnost je s jedne strane pad prihoda od poreza na dohodak u 2009. godini i smanjenje neporeznih prihoda zbog antirecesijskih mjera gradova, a s druge lokalna je samouprava u posljednje dvije godine pretrpjela gubitak od 1,1 milijardu kuna zbog centralizacije poreza na dobit.
