Poseban problem u poslovanju banaka, a i HBOR-a kao kreditne institucije, čine zahtjevi za odgođu otplata, reprogramom ili drugim načinom odgode plaćanja postojećih obveza. Neki su poduzetnici u teškoćama povezanim s financijskom krizom poput nelikvidnosti, problema s naplatom potraživanja ili privremenim gubitkom narudžbi i novih poslova. Stoga su banke ali i HBOR, izjavio je to nedavno i čelnik ove banke Anton Kovačev, doslovno zatrpani molbama za prolongaciju otplate kredita.
Od ukupno zaprimljenih zahtjeva za reprogram u 2009. godini, oko 67 posto njih odnosi se na male i srednje poduzetnike, i to najvećim dijelom iz sektora turizma – kažu iz HBOR-a. Sama brojka zahtjeva za odgođu nije toliko dramatična, budući da je, gledano brojem a ne plasiranim sredstvima, sektor maloga i srednjeg poduzetništva i najveći klijent domaće razvojne banke. Ipak, zabrinjava činjenica da turizam kao grana gospodarstva ima najlošije rezultate kod HBOR-a, a svi podaci upućuju da je protekla turistička sezona bila jedna od boljih u Hrvatskoj, pogotovo u odnosu na druge turističke zemlje i naše konkurente. Te brojke upućuju na zaključak da je turistička djelatnost u sektoru malih i srednjih poduzetnika u našoj zemlji još u fazi razvoja koja zahtijeva znatna kapitalna ulaganja.
Planirati kreditna sredstva u slijedećoj godini složen je posao i za razvojnu banku poput HBOR-a. Kao i druge financijske institucije i HBOR snažno ovisi o kreditima iz inozemstva, čiji priljev je mnogo manji nego prije izbijanja financijske krize. Da imaju povjerenje u HBOR pokazale su ove godine i Europska investicijska banka i ostale velike kreditne institucije kroz svoje plasmane hrvatskoj razvojnoj banci, no budžet za sljedeću godinu još nije dokragna definiran, već ovisi o prilikama na tržištu.
