Otežano financiranje

Dvojna je potreba za zarađivanjem i ulaganjem u sadašnjim gradovima. Godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika otvorio je tijekom dva dana koliko je trajao niz aktualnih pitanja o suradnji gradova, suradnji s poduzetnicima, uštedama u energetici te digitalizaciji gradskih uprava.

Skup je otvorio savjetnik i izaslanik predsjednika Mesića dr. sc. Dubravko Radošević koji je pozdravio ideju da se na jednome mjestu okupi više od 80 predstavnika lokalne samouprave koji trebaju biti temelj za gospodarski razvoj Hrvatske. Upozorio je na ekonomske teškoće s kojima se brojni gradovi susreću već sada te naglasio da će se otežano financiranje nastaviti i iduće godine. Napomenuo je da će biti otežano i financiranje putem municipalnih obveznica, a problem za lokalne projekte je općeniti trend odljeva inozemnoga kapitala iz Istočne Europe. Zato je jedino rješenje, smatra Radošević, okrenuti se Europskoj investicijskoj banci.

Najveći dio novca upotrijebit će se za lokalne projekte i infrastrukturu gradova, a to će se moći povezati s novcem iz pretpristupnih fondova Europske unije. To su potencijalni i najpovoljniji izvori financiranja komunalnih projekata na lokalnoj razini, no moraju se povećati administrativni kapaciteti lokalnih zajednica. Na razini središnje države treba pak dogovoriti financijske aranžmane namijenjene lokalnim potrebama – poručio je Radošević.

Prvi dan konferencije bio je posvećen suradnji i razvoju gradova u Hrvatskoj, privlačenju investicija, financiranju gradskih projekata te informatičkim rješenjima što sve olakšava upravljanje gradovima i omogućuje veću transparentnost rada uprave.

Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković otvorio je prvi panel Suradnja i razvoj i uspoređivao svoje iskustvo na sadašnjoj poziciji gradonačelnika s iskustvom menadžera koji je uspješno vodio slovenski lanac Mercator.

O privlačenju ulaganja govorio je direktor Ureda španjolskoga grada Valencije u Bruxellesu Juan Revuelta Pérez koji je u tu regiju uspio privući velika sredstva iz institucija EU te poručio da Hrvatska mora što prije početi upotrebljavati pretpristupne fondove koji mogu pomoći u bržem razvoju.

• Ako želite brži razvoj, što prije krenite u taj posao – poručio je Perez. Dobru suradnju između grada, jedinica lokalne samouprave, komunalnih tvrtki, domaćih i stranih poduzetnika te državnih institucija potvrđuje i slobodna zona Varaždin. Jednu od najboljih poduzetničkih hrvatskih zona predstavio je Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.

• Stvaranje uvjeta za poduzetnike, otvorenost prema potrebama investitora, raspoloživa radna snaga razlozi su da se slobodnu zonu prepozna kao oblik za privlačenje stranoga i domaćeg kapitala – tvrdi Horvat.

Uslijedio je panel Financiranje gradskih projekata s izlaganjem Kamila Vrane, privremenog ravnatelja Agencije za Javno privatno partnerstvo. Podijelio je stavove izražene u priopćenju Europske komisije otprije tjedan dana.

• Stajališta EU počivaju na vrlo studioznim analizama i potvrđuju da je riječ o moćnom alatu koji treba znati primjenjivati. Važno je da svi koji žele raditi prema modelu JPP-a prihvate da pritom nije riječ o natjecanju ni trčanju na duge staze – istaknuo je Vrana.

Koristi JPP-a na praktičnom primjeru pokazao je Zvonimir Mršić, gradonačelnik Koprivnice, koji se u gradnji koprivničke gimnazije sa sportskom dvoranom odlučio upravo za taj model financiranja.

• Shvatili smo da JPP osigurava ostvarivanje ciljeva, štiti javni interes i kvalitetu na rok od 25 godina. U tradicionalnome modelu novac vam treba prvim danom samoga građenja, a u javno privatnom prvim danom korištenja. JPP-om smo postigli nižu cijenu gradnje, nismo imali viša naknadnih radova, nema kašnjenja, nema skrivenih mana i nema financijskih obveza – istaknuo je Mršić. Predavanja su prvoga dana završila prezentacijama na temu uspješno provedene digitalizacije Rijeke u kojoj su sudjelovali Zavod za informatičku djelatnost, tvrtka Oracle i Infosistem.

Drugi dan skupa počeo je projektom neprofitne tvrtke Bilbao Ria 2000 koja je radila na urbanističkoj preobrazbi ovoga španjolskoga grada. Direktor tvrtke Juan Alvara Alayo Aza-

Susret gradonačelnika i poduzetnika završio je predstavljanjem rezultata ankete Lidera i Udruge gradova koja je provedena među 100 hrvatskih gradonačelnika s fokusom na planiranu ulaganja u 2010. godini. Iz prikupljenih odgovora, ukupno njih 41, mogu se lako iščitati ulagački trendovi. Zasad županijski centri neće odustajati od planiranih ulaganja, ali 30 posto anektiranih, najavilo je usporavanje ili obustavu investicija zbog smanjenih prihoda na području gradnje i rekonstrukcije cesta te na području visokogradnje. Ipak nastavlja se trend ulaganja u školske objekte. Najveće investicije iduće godine bit će uređenje poduzetničkih zona, okoliša te gradnja vrtića, škola i komunalne infrastrukture. Kako gradonačelnici i dalje planiraju ulagati u turizam, hotelijerstvo i energetiku, više nego ikad projekti gradova traže partnerstvo privatnog sektora (JPP). Projekti korisni za gospodarsku ‘krvnu sliku’ koji pomalo odskaču od prosječne su sljedeći: daruvarske projekte razvoja elitnog turizma u dvorcu iz 18. stoljeća, plan ulaganja u fotonaponsku sunčanu elektranu u sklopu gospodarske zone u Vukovaru te turističko-sportski aerodrom u Zaboku.

O energetskim uštedama govorio je ravnatelj Regionalne energetske agencije (REGEA) sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac. Energetski izvori mogu se smatrati antirecesijskom mjerom – rekao je Domac. Predstavio je projekt Što grad može učiniti u gradu Zaprešiću u kojem su sve zgrade energetski pregledane i označene. REGEA je pokrenula i projekt Zdrave oči – energetske uštede za 14 školskih projekata na području Grada Zagreba. Pokazalo se da se pravilnom zamjenom raspjete može ostvariti energetska ušteda do 85 posto. U Europi stalno rade takve stvari, a gradovi su zapravo nositelji velikih energetskih promjena na području EU – zaključio je Domac.

Profesor Mate Crkvenac govorio je o indeksu ekonomske efikasnosti gradova i iznio je podatke o najuspješnijim gradovima za razdoblje od 2004. do 2007. To su – od najmanjih prema najvećima – Novigrad, Sveta Nedelja, Rovinj, Zadar i Dubrovnik. Društva i države u kojima se na odgovarajući način ne razvijaju gradovi, na kraju nemaju dovoljno unutarnje snage za razvoj i bogaćenje. Rangirat će se najsuđeniji gradovi, a na taj će se način gradonačelnici moći legitimirati sa svojim dostignućima ili ukazati na potencijalne potreške – rekao je Crkvenac.

Zamjenica ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) Božica Lapić predstavila je nagradu Ulagač godine kojom se žele poticati i promovirati nova ulaganja u nove proizvodne pogone i to one izvozno orijentirane. Agencija trenutačno radi na projektu poslovnih zona kojemu je cilj identificirati industrijske poslovne zone nacionalnog karaktera koje bi dolaskom Hrvatske u EU bile u potpunosti pripremljene za financiranje, odnosno dodjelu sredstava iz strukturnih fondova EU – poručila je Lapić.

O povezivanju turističke ponude gradova i kulture govorio je jedan od osnivača vrlo popularnoga novosadskog Exit festivala Dušan Kovačević. Naglasio je da je za festival koji svake godine okuplja 30.000 turista, većinom studenata, bilo jako važno dobiti potporu gradske uprave koja im je dopustila korištenje Petrovaradinske tvrđave.

Istaknuo je da se usprkos uspjehu i različitim međunarodnim priznanjima još susreće s predrasudama o tom tipu turizma u Srbiji, a još više u Hrvatskoj koja je sklonija obiteljskom tipu turizma. Ipak pokazatelji o potrošnji koje generira festival pokazuju da je riječ o vrlo uspješnom turističkom proizvodu i prihodu od 15 do 20 milijuna eura. Hrvatska iskustva na području organiziranja glazbeno-turističkog festivala predstavili su Nick Colgan, organizator Garden festivala i zamjenik gradonačelnika Zadra Dražen Grgurović. Festival se održava četiri godine u Petrinama pokraj Zadra i okuplja oko 20.000 turista iz 22 zemlje. Prvi Garden festival je održan 2006. i prve je godine došlo samo 400 ljudi što nas je malo obeshrabrilo. No već sljedeće godine došlo je 1.500 ljudi, nakon toga 3.000 ljudi pa smo morali proširiti festival i otada ga održavamo dva vikenda – istaknuo je Colgan za festival koji se održava prva dva vikenda u srpnju. Danas je ovaj festival važan za turističku ponudu Zadra, a gradska uprava je uspjela tim projektom povećati zaposlenost, i povećati rast lokalne ekonomije.