Home / Tvrtke i tržišta / Dvije plaće za prsten

Dvije plaće za prsten

Za rijetke obojene dijamante potražnja je još veća od onoga što dijamantna industrija može proizvesti. U tom segmentu prodaja uvijek ovisi o ekskluzivnosti kamena, pa te primjerke kriza nije dotaknula. Takvo kamenje jednostavno je izvan svake konkurencije – kaže Germain. Optimistična je, kaže, ali i jako oprezna kad je riječ o budućnosti. Vjeruje da će iduće godine biti malog pomaka na tržištu dijamantara, ali ne očekuje se ništa važno prije 2011.

Situacija u prodaji kod nas ne samo da se nije poboljšala nego je situacija svakim danom sve gora – kaže Ivica Čulina, direktor trgovine Supernatural u Centru Kaptol. U njegovoj prodavaonici može se naći drago kamenje vrijedno i do 250 tisuća kuna. Takvi se kapitalci, kaže, ne prodaju.

Financijska situacija muči lanac ljudi upletenih u proizvodnju luksuzne robe. Posebno su osjetljivi mali majstori. Mario Nokaj, predsjednik udruge Fajn, strukovne udruge autora nakita, ističe ulagačku vrijednost dijamanta:

Kuća izgubi vrijednost, ali dijamant ne. Ulaganjem u dijamantni nakit jednostavno se ne može izgubiti jer se dijamant uvijek može založiti ili prodati ne gubeći pri tome na cijeni – kaže Mario Nokaj.

U Hrvatskoj se, veli, dijamant najviše upotrebljava za zaručničko prstenje. Dodaje da je to vani prilično određeno.

Uobičajeno je za zaručnički dijamantni prsten potrošiti iznos u razini dviju prosječnih plaća, pa o tome ovise i karati. Kod nas još nije sasvim tako, ali takav se trend razvija – tu maći Nokaj.

Prodaja nam je sve bolja. Međutim to se uglavnom odnosi na kinesko tržište. Europa je još jako spora, a Sjedinjene Američke Države posve su podbacile. Kina nam uglavnom kompenzira gubitke nastale globalnom krizom – kaže Miguel Sureda.

Nešto pesimističnije prognoze dolaze iz The Antwerp World Diamond Centre (AWDC), krovne organizacije koja okuplja sve važne poslovne subjekte u antwerpenskoj dijamantnoj zajednici. Caroline Germain iz AWDC-a kaže da se gubici nastali potomom tržišta u SAD-u još nisu nadoknadio.

U SAD se izvozio jedan od dva prodana dijamanta. S krizom je potražnja dijamantara pala 30 posto, čak i 40. Azijsko nam tržište to još nije nadoknadio – objašnjava Caroline Germain.

Najpogodniji je segment prodaje koji se odnosi na manje dijamante koje si više ljudi može priuštiti, kakve su npr. u pretkriznim razdobljima bankari, liječnici i odvjetnici kupovali svojim zaručnicama. U tom cjenovnom rasponu gubici se najčešće nadoknaju. Za kinesko tržište nije primjereno reći da se dijamanti vraćaju. Bolje rečeno, oni dolaze. Kineska viša srednja klasa sve je jača, a upravo je taj segment društva potencijalni kupac dijamantara. Među onima koji kupuju raritete poput dijamanta Vivid Pink potražnja nije pala.

Za rijetke obojene dijamante potražnja je još veća od onoga što dijamantna industrija može proizvesti. U tom segmentu prodaja uvijek ovisi o ekskluzivnosti kamena, pa te primjerke kriza nije dotaknula. Takvo kamenje jednostavno je izvan svake konkurencije – kaže Germain. Optimistična je, kaže, ali i jako oprezna kad je riječ o budućnosti. Vjeruje da će iduće godine biti malog pomaka na tržištu dijamantara, ali ne očekuje se ništa važno prije 2011.

Situacija u prodaji kod nas ne samo da se nije poboljšala nego je situacija svakim danom sve gora – kaže Ivica Čulina, direktor trgovine Supernatural u Centru Kaptol. U njegovoj prodavaonici može se naći drago kamenje vrijedno i do 250 tisuća kuna. Takvi se kapitalci, kaže, ne prodaju.

Financijska situacija muči lanac ljudi upletenih u proizvodnju luksuzne robe. Posebno su osjetljivi mali majstori. Mario Nokaj, predsjednik udruge Fajn, strukovne udruge autora nakita, ističe ulagačku vrijednost dijamanta:

Kuća izgubi vrijednost, ali dijamant ne. Ulaganjem u dijamantni nakit jednostavno se ne može izgubiti jer se dijamant uvijek može založiti ili prodati ne gubeći pri tome na cijeni – kaže Mario Nokaj.

U Hrvatskoj se, veli, dijamant najviše upotrebljava za zaručničko prstenje. Dodaje da je to vani prilično određeno.

Uobičajeno je za zaručnički dijamantni prsten potrošiti iznos u razini dviju prosječnih plaća, pa o tome ovise i karati. Kod nas još nije sasvim tako, ali takav se trend razvija – tu maći Nokaj.