Istraživanje provedeno u SAD-u pokazuje da postoje četiri ključna čimbenika zbog kojih bi trebalo posvetiti pozornost LGBT (lesbian, gay, bisexual and transsexual) tržištu: jako su dobri potrošači, koriste se internetom više od drugih potrošača, vjerni su brendovima i lako ih je dosegnuti.
O samo može Absolut! Možete li zamisliti bilo koji drugi brend alkoholnog pića koji će se usuditi odlijepiti etiketu i logotip i na police postaviti gole boce votke, a da potrošači i dalje znaju tko stoji iza toga? Taj nesvakidašnji potez marketinški stratezi švedskog brenda povukli su kako bi podsjetili potrošače na onu dobru staru ljepota dolazi iznutra ili da je važan sadržaj, a ne forma, pri čemu nisu imali na umu ‘obične’ kupce, nego one koje su često na meti moralnih dušebrižnika. Riječ je, naravno, o populaciji nespretno nazvanoj LGBT (lesbian, gay, bisexual and transsexual), odnosno skupini potrošača koja se službeno svrstava u seksualne i rodne manjine.
Ovo nije prvi put da je Absolut skidanjem etiketa s vlastitih boca simbolički dao glas protiv etiketiranja seksualnih manjina. U svijetu se sve više brendova, što zbog vlastitih vrijednosti, što zbog komercijalnog interesa, odlučuje na slične poteze. Naravno, takvo što još nije uzelo maha na domaćem tržištu jer je očito da kompanije takvu komunikaciju drže prerizičnom unatoč tomu što bi upravo ta ciljna skupina i u ova krizna vremena mogla biti poslovna saveznica.
Naime, istraživanje provedeno u SAD-u pokazuje da postoje četiri ključna čimbenika zbog kojih bi trebalo posvetiti pozornost LGBT tržištu: oni su ponajprije jako dobri potrošači, koriste se internetom više od drugih skupina potrošača, iznimno su vjerni brendovima i lako ih je dosegnuti. Tu nije riječ o generalizaciji, a kompanije koje se odluče svoje marketinške kampanje skrojiti prema potrebama LGBT-a trebaju nastojati da se pripadnici međusobno razlikuju poput svih drugih skupina. Poredostavljeno, 40-godišnjih lezbijki iz Zagreba i 23-godišnjem homoseksualcu iz Lisabona zajednički su samo spomenuti čimbenici, što se, doduše, ne može reći kad bi spomenuta gospoda pripadala heteroseksualnoj skupini.
Prema istraživanju LGBT-a, skupina u financijskom smislu više pridonosi industriji zabave, putovanjima i internetskim uslugama od heteroseksualaca. Preciznije, 43 posto homoseksualaca redovito posjećuje kafiće, većera u restoranima dva-tri puta na tjedan, a četvrtina ispitanika potrošila je u posljednjih godinu dana više od tisuću dolara samo na odjeću.
Kad je riječ o uporabi interneta, više od 80 posto američkih lezbijki i homoseksualaca provodi više vremena na internetu od heteroseksualnih osoba, točnije između 24 i 168 sati na tjedan, koje troše na sudjelovanje na socijalnim mrežama, ‘bloganju’ i online kupnji. Svakako je dobro znati da je ta skupina osobito vjerna brendovima, što je posebno vidljivo u turističkom segmentu, i vrlo će se rado potruditi dobro promovirati brend među svojim prijateljima ako misle da on to zaslužuje.
Također, istraživanje Harris Interactive Communicationsa iz 2006. godine pokazalo je da će 81 posto LGBT populacije radije kupiti brend ako on podupire humanitarne akcije ili projekte za razvoj civilnoga društva, a 64 posto kupit će proizvode od tvrtki koja im se obraća u marketinškim kampanjama. S obzirom na to da sve više istraživanja pokazuje kako tu često podcijenjenu skupinu potrošača ne bi trebalo zanemariti, na Zapadu su osnovane i organizacije, odnosno agencije koje prate način na koji se kompanije u medijima obraćaju LGBT-u, a onim posebno brižnima odaje priznanja. Pokazalo se da je to dobitna kombinacija za brendove budući da one nakon što ih priznaju neovisne organizacije dobivaju dodatan PR.
