NSK-ova GRAFIČKA ZBIRKA

Prvi put hrvatska javnost ima priliku razgledati dio izabranoga blaga iz Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – na velikoj izložbi ‘Od Klovica i Rembrandta do Warhola i Picelja’. Osim rijetkih stručnjaka koji su dolazili u doticaj s velikom zbirkom crteža i umnoženih otišaka koje čuva Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, malo je tko zavrrio u tu jedinstvenu izložbu. A na našim prostorima postoji punih 90 godina.

Prvi put hrvatska javnost ima priliku vidjeti dio izabranoga blaga – veoma osjetljivih grafičkih listova, crteža, ex librisa, razglednica, ilustracija i umjetničkih grafika iz grafičkih mapa, te plakata i stripova – na velikoj izložbi pod naslovom ‘Od Klovica i Rembrandta do Warhola i Picelja’ u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Jedna je to od velikih izložaba koja na jednome mjestu sučeljava velike renesanse hrvatskoga podrijetla poput Šibenčanina Martina Kolunića Rote, renesansnog bakoresca i kartografa, majstora koji je 1575. portretirao Ferdinanda I. Najpoznatiji među njima svakako je velikan minijature Julije Klovic, koji je na izložbi predstavljen ‘Bogorodicom s usnulim Isusom’ iz 1540. Posebno mjesto pripada bakropisima Andrije Madulića iz serije od 15 djela na temu Krista i apostola. Tu su i brojni strani umjetnici čija su djela proteklih desetljeća dospjela u NSK-ovu zbirku, ponajprije Rembrandt van Rijn sa svojim autoportretima.

Među najvažnijim autorima XX. stoljeća uz Krajevića, Račića, Babića, Uzelca, Gecana, Trepšea, Lovrenčića, Hegedušića o raznovrsnosti te zbirke svjedoče i djela Ivana Pikelja, Miroslava Šuteja, Ede Murtića, Borisa Bućana i mladih umjetnika. Uz plakate i reklame publike može vidjeti i dio Maurovićevih strip-crteža kojih je u zbirci sačuvano više od pet stotina. Posebno mjesto pripada grafičkim mapama koje su jedinstveni primjeri riječi i slike, napravljene u malim nakladama i unikatnim izdanjima. Izdvojena su vrijednost grafičke mape Zbirke Biškupić, koja ima više od stotinu primjeraka mapa tiskanih posljednjih četrdeset godina. Među popularnim autorima proslava stoljeća u Grafičkoj zbirci NSK mnogo je stranih autora poput Georga Grosza, Oskara Kokoschke, Maxa Pechsteina, Andyja Warhola. Izložba će biti otvorena do 31. siječnja iduće godine.

S glazbenicom Mari Boine vrlo nas brzo sustiže dah sjevera i vodi nas na put po zaleđenim prostranstvima upoznavajući nas s kulturom njezinih predaka – Samija, najveće autohtone nacionalne manjine u Norveškoj koja osim toga živi i na sjeveru Švedske, Finske i Rusije. Riječ je o osobitoj glazbenici koja se podjednako oslanja na izražajnost svojega glasa koliko i na aranžmane koji stvara uključujući u njih mnogo tradicijskih instrumenata iz cijelog svijeta. Miješajući jazz- i rock-izričaj, Boine je još (osobitom i tradicionalnom načinu pjevanja Samija) udahnuva novu dušu i tako skrenula pozornost slušatelja iz cijelog svijeta, ne samo onih sklonih etničkoj glazbi nego mnogo šire publike. Čuovgga Áirras deveti joj je album. Iako možda ne pripada samom vrhu njezina stvaralaštva, svakako je zanimljiv i vrijedan pozornosti, a s druge je strane i dobar povod za proučavanje bogate i zanimljive kulture. I ovaj put zvuk je topao, a njezin glas lebdi iznad najčešće snijegom prekrivena tla.