Šima Krasić

Fizički su prisutni, negdje postoje, ali nevidljivi su na razinama sudjelovanja u društvu. ‘Ljudi kojih nema’ nazvali smo osobe na važnim i odgovornim funkcijama u državnim službama, ali javnosti potpuno ili djelomično nepoznate.

Samozatajni su jer se ne vole isticati u javnosti ili zato što rade, pa za javne nastupe nemaju vremena, ili se pak nemaju čime pohvaliti. Cilj nam nije bio tražiti nove buljubašiće, nego istražiti efikasnost rada službi koje direktno utječu na gospodarski i zakonodavni okvir u državi. Vlada je donijela odluku da za sada neće smanjivati broj zapošlenih u državnim službama, što znači da se za sada ne trebaju brinuti. Katkad nije toliko upitna kvaliteta njihova rada koliko nerazumijevanje njihove zadaće s razine državnog vrha.

Šima Krasić, glavna državna revizorica, i nije toliko općenito nepoznata koliko se malo pojavljuje u javnosti. Od njezinih odluka trebale bi se tresti gaće svima u državi, uključujući Vladu, ali među poduzetnicima stekla je nadimak ‘topla vodica’.

• Najviše mi smeta što mnogi građani, pa i institucije, još ne znaju pravu ulogu državne revizije. To stručno tijelo nastoji pridonijeti uređenju financija. Na taj način pomaže institucijama u pravilnoj primjeni propisa, a u skladu s time i boljem upravljanju javnim sredstvima – objašnjava svoju funkciju Krasić.

Međutim, Munir Podumljak, predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj, kaže da su ulogu Državnog ureda za reviziju političari, javne osobe i tijela državne uprave preuveličavali. Često se predstavljao kao ‘superodjel’ državne uprave koji istražuje nezakonitosti, kojeg se, eto, nikad nitko nije bojao.

Jednim od velikih grijeha Ureda javnosti i dio političke scene smatra reviziju privatizacije i pretvorbe, koja nije ispunila očekivanja. Postavlja se pitanje je li Šima Krasić u reviziji pretvorbe bila u sukobu interesa. U knjizi Darka Petričića ‘Hrvatska u među mađije, kriminala i korupcije’ navodi se da je 1998. i 1999. bila članica Nadzornog odbora Francka, jedne od rijetkih tvrtki koja je dobila pozitivnu ocjenu Državne revizije. Autor Šimi Krasić zamjera i što je, posredno i neposredno, onemogućila sankcioniiranje kriminala iz pretvorbe. S obzirom na to da se revizija provodila gotovo pet godina, gotovo sve pretvorbene kriminalne radnje ušle su u zastaru i do danas pravomoćno nije osuđeno ni deset osoba.

Trenutačno najranjivije ministarstvo iz kojeg cure skandali jest Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete, koji je nedavno ostao bez državnog tajnika Zdravka Livakovića.

No Kalmetin je čovjek iz sjene prema mišljenju mnogih Željko Tufekčić, navodno najsposobniji državni tajnik u operativnom smislu, zadužen za sve financije. Tufekčić komunicira sa svih 15 uprava, brine se da se dobivena sredstva iz proračuna dobro koordiniraju, kao i ona dobivena od EU, prati likvidnost, surađuje s državnom revizijom i nadgleda dinamiku realizacije projekata. Paradoksalno je da je u Kalmetinom ministarstvu, u kojem su se afere počele nizati kao domino, rođen antikorupcijski program, čiji je glavni autor upravo Tufekčić. Program je najprije izradio za potrebe Ministarstva, da bi ga Jadranka Kosor uz dodatne izmjene predstavila kao državni antikorupcijski program. Karijeru je počeo u Ministarstvu financija prije devet godina, a prije pet došao je u Ministarstvo prometa.

Zanimljiva je i priča misterioznih žena koje su desetljećima u Vladi, a danas svaki zakon koji saborski zastupnici donose mora proći kroz njezine ruke da ne bi bio povrijeđen Ustav ili da se ne bi kosio s drugim zakonom koji je na snazi. U tom slučaju Šćirković predlaže zakonsku odredbu o kojoj članovi Odbora glasuju.

• Dobro poznaje procedure donošenja i usklađivanja zakonskog teksta s Ustavom i drugim zakonima. Radi u tišini i iza nje ostaje opipljiv proizvod, odnosno finalni tekst zakona – opisuje ju Emil Tomljanović, predsjednik Odbora za zakonodavstvo. Inače, tajnik tog odbora ima popriličnu moć. Hipotetski je moguće da predloži odredbu za rješavanje nekog problema i ona prođe. S obzirom na to da članovi Odbora i drugi zastupnici nisu stručnjaci za sva polja, moguće je da tajnik u zakonski tekst ubaci odredbu koja će pogodovati nekim interesnim skupinama, što se, navodno, još nije dogodilo.

Drugi starosjedilac Vladinih institucija jest Jagoda Premužić, Vladina tajnica koja je na toj funkciji već 15 godina. Osim što priprema sjednice Vlade, kroz njezine ruke također mora proći svaki zakon o kojem Vlada raspravlja prije nego što ga pošalje u Sabor na izglasavanje. Ona također uviđa nepravilnosti u prijedlozima zakonskog teksta. Prema mišljenju osoba koje ju na toj funkciji gledaju godinama, riječ je o profesionalki koja nije pripadnica ni jedne političke opcije, vrlo je dobro upućena u proceduru Vladina rada, ali nikad ne daje izjave za medije.