UVOĐENJE EURA

Malo dionica u imovini – Unatoč malom udjelu – od 12 do 15 posto – upravo je porast cijena dionica zaslužan za rast vrijednosti MIREX-a u 2009. Veličina je problem – Mirovinci upravljaju s nešto manje od 28 milijardi kuna imovine. Uz prosječan dnevni promet od samo 43 milijuna kuna vrlo je teško trgovati većim paketima dionica. Ulazak u EU – Nakon ulaska u EU mirovincima će se otvoriti nova, likvidnija tržišta. Izbor dionica na hrvatskom tržištu unatoč izmjeni Pravilnika ne nudi dovoljno prostora za diverzifikaciju.

Mirovinski fondovi čekaju da se kraj recesije približi pa da ostatak slobodnih sredstava plasiraju na burzu. Da su skloni tomu, pokazali su nedavno, kad su se neki od njih pojavili kao potencijalni investitori u Imunološki zavod, koji je planirao ponuditi svoje dionice javnosti.

Nakon godinu dana premišljanja Hanfa je kao regulator tržišta kapitala napravila jedinu logičnu stvar – ublažila je kriterije za ulaganje u dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi. Umjesto prijašnjih 750 milijuna kuna, kolika je bila minimalna tržišna kapitalizacija kompanija u koje su mirovinski fondovi mogli ulagati, kriterij je spušten na 350 milijuna kuna. Tako je Hanfa osnažila svoje odluke iz prijašnjih mjeseci kojima je zbog specifične situacije na tržištu prolongirala prodaju dionica iz portfelja mirovinaca kojima je pala tržišna kapitalizacija i tako im omogućila ulaganje u 13 novih vrijednosnih papira. Riječ je o tvrtkama čijim se dionicama ili malo trguje ili imaju malen ‘free float’, zbog čega ta odluka neće znatno utjecati na portfelje mirovinskih fondova, no svakako će im otvoriti dodatan prostor za ulaganje u klasi imovine koja statistički nosi najbolje prinose – dionice.

Regulator je motivaciju našao ponajprije u oživljavanju tržišta jer su mirovinski fondovi zbog svoje veličine i uplate, koja će još godinama nadmašivati isplatu (pa nema straha zbog eventualne prisilne rasprodaje imovine da bi se njome namirili umirovljenici), počeli osjećati da su pomalo prerasti domaće tržište kapitala. Hanfa im je otvorila nov prostor za uspješno manevriranje portfeljima i postizanje većih prinosa, a neke pak dionice zbog odluke nisu morali prodati.

Kad je riječ o dionicama u našem portfelju, zbog administrativne mjere morali smo prodati dionice AD Plastika, no sada nećemo morati prodati dionice Tehnike – objašnjavaju u Erste Plavom mirovinskom fondu.

Istraživanja u svijetu pokazuju da fondovi izloženi dionicama u pravilu ostvaruju i veći prinos na dugi rok jer dionice kao klasa imovine donose najveći prinos. No situacija je različita u razvijenim dijelovima Europe i u Hrvatskoj. Dok su europski mirovinski fondovi slobodni ulagati na cijelo tržište EU bez ikakvih ograničenja, domaćim je mirovinskim fondovima situacija drugačija.

Dionice zaslužne za prinos – Osnutak drugog stupa mirovinskih fondova i mogućnost njihova ulaganja u dionice rezultirali su povećanjem likvidnosti na domaćem tržištu kapitala. Ipak, prinosi ostvareni u tom razdoblju ne zadovoljavaju, na što je znatno utjecala kriza na svjetskim tržištima kapitala, koja je i zahvatila domaće tržište. Gledajući s tog aspekta, mirovinci su bili previše izloženi u dionicama, a s druge strane su im strane s oporavkom tržišta upravo dionice u ovoj godini donijele najveće prinose u strukturi.

Trenutačna regulativa dopušta mirovinskih fondova ulagati do 30 posto imovine u dionice, no oni ni tu mogućnost nisu iskoristili do kraja. Oprezno ulazu vjerojatno zato što su opekli prste u vremenima izbijanja krize, pa si sada žele osigurati više manevarskog prostora. Podaci pokazuju da je najveći fond AZ samo 12-ak posto imovine uložio u dionice; ostala tri fonda skloni su malo većem riziku, pa su u prosjeku 15 posto svojih sredstava uložila u tu vrstu vrijednosnih papira. To sugerira da mirovinci samo čekaju približavanje kraja recesije pa da ostatak slobodnih sredstava plasiraju na burzu.

Pozicija hrvatskih mirovinskih fondova na domaćem tržištu kapitala može se usporediti s onom slona u staklani. Njihova veličina ne pruža im mnogo manevarskog prostora, zbog čega je trenutačna perspektiva, bar do ulaska u EU, takva da jedino mogu biti konzervativni u izloženosti dionicama, okupnijavati udjele u kvalitetnim kompanijama i više u njima djelovati te utjecati na poslovnu politiku. No takvih je kvalitetnih kompanija sve manje: najveći udio fondovi imaju u Podravci, koja je zbog političkih igara dovedena do ruba propasti, zbog čega je nekoliko stotina milijuna kuna svih nas koji štedimo u fondovima danas upitno.

Prozor za spas investicije u koprivničku kompaniju mogla bi biti prodaja Belupa u budućem IPO-u koji bi mogao biti i model za daljnje akcije mirovinaca. Pojedine tvrtke koje su danas u privatnom vlasništvu poticaj za izlazak na burzu mogle bi tražiti upravo od tih fondova, koji su u pravilu stabilni i dugoročni ulagači. Da su mirovinci skloni tomu, pokazali su nedavno kad su se neki od njih pojavili kao potencijalni investitori u Imunološki zavod, koji je planirao ponuditi svoje dionice javnosti. Međutim, ni u Podravci ni u drugim kompanijama fondovi ne žele voditi glavnu riječ, nego samo traže veću transparentnost koja bi spriječila dubioze poput one u toj koprivničkoj kompaniji.

Poenta nije u udruženom djelovanju mirovinaca prema dioničkim društvima, nego u većem, transparentnom i sustavnom sudjelovanju u korporativnom upravljanju.