I dalje će se najviše tražiti kratkoročni plasmani

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. ovu poslovnu godinu završava zadovoljavajućim rezultatom, s obzirom na sveukupnu gospodarsku situaciju sasvim u okviru naših očekivanja. Banka je početkom godine uspješno završila pripajanje Slavonske banke d.d. Osijek i tako zaokružila cjelokupno hrvatsko tržište, pri čemu joj je znatno porastao broj klijenata. Poboljšali su se efikasnost i upravljanje likvidnošću i znatno smanjili troškovi. U prvih devet mjeseci 2009. porastao je i operativni rezultat, zato je Uprava sigurna da će rezultat na kraju godine premašiti dobar rezultat postignut 2008.

Teško je očekivati veliko smanjenje kamatnih stopa. Pad pojedinih proizvoda moguće je u smislu restrukturiranja portfelja plasmana radi smanjenja rizika i iz konkurentnih razloga. Banka će svoje poslovanje i dalje temeljiti na jačanju tržišnih odjela. U segmentu poslovanja s građanstvom stambeni i nenamjenski krediti ostaju naši strateški proizvodi, no poslanac će se naglasak staviti na depozite i pakete proizvoda poput sadašnjeg paketa tekućeg računa koji klijentima nudi razne pogodnosti i uštedu.

Tijekom 2009. segment malog i srednjeg poduzetništva bio je u fokusu poslovanja Hypo Alpe-Adria-Banke. Taj će se trend nastaviti i 2010. Banka je planirala veći obujam upravo za plasmane malom i srednjem poduzetništvu te izvozno orijentiranim tvrtkama, no pitanje je koliku potražnju možemo očekivati. Prema našim procjenama i u 2010. tražit će se isključivo kratkoročni plasmani s pomoću kojih tvrtke nastoje riješiti svoje probleme s likvidnošću, a potražnja za dugoročnim investicijskim kreditima i dalje će stagnirati.

Prema kratkoročnim ekonomskim podacima možemo vidjeti da su se aktivnosti gospodarstva tijekom druge polovine godine usporile, iako različito u različitim sektorima. Očekuje se neizvjesnost u razdoblju koje dolazi. Do kraja 2009. i u prvoj polovini 2010. očekujemo potpun utjecaj gospodarske krize. Međutim, prema svim financijskim pokazateljima Hypo banka ostat će na smjeru najavljenog umjerenog rasta i spremna je nositi se s krizom. Diverzificirala je svoj portfelj i budno prati njegovu kvalitetu. Nastavlja konzervativnu politiku rezerviranja kojom je u protekle dvije godine stvorila veliku rezervu za moguće probleme s naplatom kredita.

Na poslovanje banke i dalje će utjecati gospodarska kriza, posebno u prvoj polovini 2010., što znači da će rasti udio loših kredita, pa će banka biti manje spremna na rizike i upuštanje u financiranje novih projekata. To će se posebno osjećati u građevinskom sektoru i maloprodaji te veleprodaji. Banka će također veoma pažljivo odlučivati o financiranju bilo kojega većeg projekta vezanog uz nekretnine.

Ono što bi moglo znatno poboljšati bilancu IGH-a, ali i ostalih hrvatskih tvrtki uključenih u konzorcij autocesta je Bar – Boljare u Crnoj Gori. Posao vrijedniji od dvije milijarde eura trebao bi, ako se realizira, osigurati mirnu budućnost Instituta IGH, Konstruktor i Tehnike za nekoliko sljedećih godina. Konzorcij je trenutačno osigurao 1,4 milijarde eura, ali taj mu iznos nije dovoljan za pokriće čitavog posla, pa je od crnogorske Vlade tražio odgodu kako bi s europskim financijskim institucijama mogao dogovoriti kreditiranje ostatka potrebnog iznosa.

Očekujem da bismo u Crnoj Gori mogli početi raditi polovicom sljedeće godine. Udio naše tvrtke u poslovima je 70 milijuna eura, a budući da projektiranje dolazi na startu posla, IGH bi trebao biti prvi koji bi od tog posla trebao postići konkretne financijske rezultate – komentira Radić.

Malo sputavajuće za inozemnu ekspanziju kompanije djelovala je objava potkraj listopada da je približno 20 posto ugovorenih poslova u inozemstvu otpalo, međutim, oni se uglavnom odnose na rusko tržište – mišljenje je Špoljara o inozemnom usmjerenju kompanije.

Kako bi se što bolje pripremio za najvjerovatnije još jednu recesijsku godinu, IGH je odustao od svih projekata koji nemaju izgleda za brzu kapitalizaciju, prije svega u sferi onoga što se kolokvijalno naziva developerskim poslovima. Odustaje se od projekta Črnomerec, nekretninskog projekta u blizini Pelješkog mosta koji je planiran u suradnji sa splitskim Konstruktorom, razmišlja se o prodaji udjela u Spaladium areni te o povlačenju ili stavljanju na čekanje još nekih projekata za koje je ocijenjeno da ne mogu donijeti trenutačne prihode.

Odustajanje od razvojnih projekata donijet će svojevrsno olakšanje za likvidnost poduzeća, racionalizirati upotrebu radnoga kapitala i posljedično novčanog tijeka te smanjiti trošak kamata. No, izgledan spor u vezi s odustajanjem od projekta Zagrepčanka mogao bi rezultirati otpisom već uplaćenih predujmov, što bi moglo opteretiti rezultat poslovanja u godini opisa. Također, odustajanje od projekata moglo bi korigirati očekivane stope rasta, ali i snažniji porast marži. Projekt Zagrepčanka, ali i drugi razvojni projekti iz portfelja, uglavnom financirani polugom, opterećivali su bilancu poduzeća te su zaduženost držali na relativno visokoj razini. Odustajanje od njih zaduženost će vratiti na prihvatljivije razine – mišljenje je Špoljara o tim potezima IGH-a.

IGH će svoje snage usmjeriti u dva projekta, oba u Zagrebu, za koje očekuje da bi mogli čak i u sadašnjim vremenima rezultirati profitom. Riječ je o Bundek i Ban centru, stambeno-poslovnim građevinama više cjenovne razine na vrlo atraktivnim lokacijama.

Vidite da su gotovo jedine dizalice i građevinska operativa u gradu angažirani upravo na tim našim projektima – kaže Radić, koji očekuje da bi oba projekta trebala biti dovršena u roku od dvije godine.

Svi potezi koje IGH čini da bi što više ublažio krizu u koju je zapao zbog promjene financijske klime mogli bi ipak biti nedostatni ako se kriza još više produbi. Rezervna varijanta u tome slučaju, objašnjava Radić, prodaja je jednog od dvaju projekta investitorima, koji su prema njezovim riječima čak i danas zainteresirani za ulaganje u nekretnine poput Ban ili Bundek centra.

Spremni smo i za takvo što, ali ipak ne bih bio tako pesimističan – kaže Radić.