JAMES HANSEN

Kao i u ostalim sektorima, tako ni u poljoprivredi sljedeće godine neće cvjetati ruže. Promjene koje je uvelo Ministarstvo poljoprivrede kratkoročno (baš u vrijeme krize) opterećuju poljoprivredu. Prvo je to da će uvjet za ostvarivanje izravnih plaćanja imati obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja su u 2009. godini ostvarila više od 12.000 kuna (od 2011. godine bit će to 7.200 kuna) primitaka od izravnih plaćanja te imaju status obveznika poreza na dohodak. Naime, svi poljoprivrednici koji će upravljati u ovoj godini više od 85 tisuća kuna morat će ući u sustav PDV-a, čime će biti i obveznici poreza na dohodak. Bez toga neće biti poticaja kao do sada kada ih je samo 20-ak posto bilo u sustavu PDV-a. No, poljoprivrednici koji će htjeti primati poticaje moći će i dobrovoljno ući u sustav PDV-a.

Ulagak poljoprivrednika u sustav PDV-a i poreza na dohodak, smatra tajnik Udruženja poljoprivrede i prateće industrije HGK Dražen Miloloža, pridonijet će lakšoj evidenciji poslovanja i poslovnim planiranju te većoj konkurentnosti. Slično razmišlja i predsjednica Uprave čakovečkog Agromedimurja Zlata Gašparić. – Na taj bi način vrijedili isti uvjeti za sve, a i lakše bi se stalo na kraj vrlo jakom sivom tržištu – kaže Gašparić.

No, Miloloža upozorava i na buduće probleme poljoprivrednika. – Nepripremljeni su za novi sustav poslovanja, jer većina poljoprivrednika nedovoljno poznaje vođenje knjiga, komunikaciju s bankama i drugim upravama te će u početku nastajati dodatni troškovi. Važno je da Savjetodavna služba eduira poljoprivredna gospodarstva. Da su proizvođači bili ranije upoznati s takvim načinom vođenja knjiga, ranije bi se registrirali u sustav. Zato će na tržištu nastati nekonkurentni uvjeti poslovanja – kaže Miloloža.

Kad su, pak, u pitanju potpore za ruralni razvoj, kao što su potpore investicijama (kapitalna ulaganja), subvencioniranje osiguranja, pomoć umirovljenicima ili mladim poljoprivrednicima, ulaganja u infrastrukturu, mjere za očuvanje i poboljšanje okoliša i krajobraza, mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diversifikacija djelatnosti, dogodit će se promjene. Prije svega, novim pravilnikom koji je na snagu stupio potkraj studenoga (umjesto potkraj veljače iduće godine) ukida se većina potpora za kapitalne investicije, u kojima su poljoprivrednici ostvarivali povrat i do 40 posto. No, kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te će se potpore nadomjestiti iz fonda IPARD, ali kako iz iskustva znamo da naši poljoprivrednici ne znaju kvalitetno predstaviti projekt (nisu ni sva sredstva iz SAPARD-a iskorištena), možemo pretpostaviti da će se i u tome barem u idućoj godini pojaviti problemi.

Ipak, dio sredstava za ruralni razvoj nadoknadit će se primjenom degresivne stope za poticaje. Naime, svakom će se korisniku koji će za ovu godinu ostvariti pravo na više od 100 tisuća kuna poticajnih sredstava razlika od te svote umanjivati za sedam posto, a u 2010. za osam posto.

Mjere koje je država poduzela došle su baš u vrijeme krize, što će dodatno otežati položaj mnogih malih poljoprivrednika. Korisnicima koji dobiju poticajna sredstva veća od 2,16 milijuna kuna, razlika će biti umanjena za četiri posto. Ta će sredstva ići u ruralni razvoj. No, to će nanijeti štetu velikim sustavima koji primaju velike poticaje.

• Degresivna stopa za nas znači znatnije smanjenje poticaja, što će nam dodatno otežati pripremanje – kaže Gašparić.

Za očekivati je, veli Miloloža, da će sredstva za ruralni razvoj u idućim godinama rasti, odnosno da će se preraspodijeliti potpore unutar ukupnog iznosa. Sve je to u skladu s politikom pristupa EU, što će imati negativan odraz na poljoprivrednike.

Naravno, sve te mjere, iako uglavnom pozdravljenje od poslovnog svijeta, došle su u zao čas, jer je kriza, pa je, uza sve to, poljoprivreda među većim gubitnicima u proračunskoj 2010. godini. U strukturi najviše je otkinuto za izravne poticaje, 640 milijuna kuna i oni će iznositi negdje oko 2,3 milijarde kuna, odnosno 3,2 milijarde za sve poticaje i potpore koje dodjeljuje država u poljoprivredi. Prošle je godine, u kojoj je počela kriza, ukupni prihod od poljoprivrede bio 12,5 milijardi kuna, što je 23 posto više nego 2007. godine. Teško je reći koliko je to ove godine, ali sigurno je manje.

U Hrvatskoj je, kažu u HGK-u, registrirano nešto manje od 1.200 poslovnih subjekata. Više od 96 posto registriranih čine male tvrtke (do 50 zaposlenih), dok je velikih tvrtki tek oko jedan posto, ali ostvaruju polovicu ukupnog prihoda. Svi će se oni, osim spomenutih mjera, i dalje suočavati s recesijom. Niske otkupne cijene dovelo su primarnu agrarnu proizvodnju u vrlo tešku situaciju, a prema prognozama svjetskih burzi, kažu u HGK-u, tako bi moglo biti do 2013. godine, te je stoga nužno podmiriti razliku u disparitetima cijena.

• Poljoprivredna djelatnost nosi sve više rizik ulaganja te dijeli sudbinu drugih gospodarskih djelatnosti – kaže Miloloža.

Poljoprivrednici imaju sve većih problema s nabavom kratkoročnih sredstava za repromaterijal (sjeme, zaštita, gnojivo i sl.) i financiranjem sjetve i sadnje te ih banke zbog sporog obrtaja kapitala i nagomilanih problema često nisu u stanju financirati. Velike tvrtke i zadruge zbog navedenog također imaju problema s naplatom potraživanja od svojih kooperanata, kojima su zbog niskih cijena smanjeni prihodi.

Kad je pak, u pitanju stočarstvo, možda ga je najbolje predstaviti kroz proizvodnju mlijeka. Iako s početka godine zabrinjavajuće, pad otkupljene količine mlijeka ostao je ipak 2,3 posto manji u odnosu na 2007. Iako je izvršeno okupljanje i reorganizacija sektora te je sve više konkurentnih velikih isporučitelja mlijeka, poput kolega iz primarne proizvodnje, i njih muči sve teža otplate kredita pa će tako jedna od njihovih glavnih aktivnosti i iduće godine biti pokušaj reprogramiranja kredita. Teško će to mnogi moći izdržati, pogotovo u situaciji poremećaja na susjednim tržištima, što je dovelo do pada cijene mlijeka i kod nas.

Primjerice, uvoz konzumnog mlijeka (prije svega iz BiH) u 2008. prema 2007. godini bio je veći 63 posto, a ukupno mlijeka i mliječnih proizvoda 49 posto. No, i cijena mlijeka na tržištu EU znatno je pala, što je dovelo do ozbiljnih problema, pa je početkom godine domaća prerađivačka industrija gomilala zalihe proizvoda. Vlada je uvela mjere za sufinanciranje otkupa sirovog mlijeka, što bi trebalo dodatno u 2009. osigurati stabilnost mliječnog sektora, ali pitanje je kako će to biti iduće godine zbog rezanja poljoprivrednog proračuna.

Ribarski sektor u Hrvatskoj, slično kao i u ostalim europskim zemljama, ima mali udjel u BDP-u, koji tijekom posljednjih nekoliko godina opada, iako ukupna vrijednost sektora raste. Vrijednost uvoza i izvoza ribe i ribljih prerađevina, prema podacima HGK, u stalnom je porastu posljednjih deset godina. Veći porast vrijednosti bilježi se u izvozu, s obzirom da posljednjih godina Hrvatska na japansko tržište izvozi veće količine visokovrijedne tune iz uzgoja. S druge strane, količina uvoza raste više od količine izvoza, i to upravo stoga što se u Hrvatskoj uvoze veće količine male plave ribe namijenjene uzgoju tuna. Pretpostavlja se da tu neće doći do ozbiljnijeg poremećaja.

Dok je svijeta, bit će i potrebe za hranom, pa zato hrvatska poljoprivreda neće propasti. No, OPG-i će mnogo više osjetiti krizu i državne mjere, mnogi bi mogli ne dočekati kraj 2010. godine, za razliku od većih sustava.