KAMATE Sve kreditne usluge od 1. siječnja 2010. oslobođene PDV-a

Dosad su poduzetnici u međusobnom kreditiranju i odobravanju pozajmica bili obvezni na ugovorenu kamatu zaračunati PDV. Banke tu obvezu nisu imale. Od sljedeće godine kamata će kao cijena novca biti oslobođena PDV-a neovisno o tome tko pruža kreditnu uslugu.

Od 1. siječnja 2010. na kamate se neće obračunavati porez na dodanu vrijednost. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijenjena su porezna oslobođenja tako da je odobravanje i ugovaranje kredita te upravljanje kreditom od osobe koja ga dobiva oslobođeno poreza na dodanu vrijednost. Porezno oslobođenje odnosi se na sve poslovne subjekte, a ne samo na financijske organizacije, kao što je to uređeno propisima o PDV-u koji su na snazi do kraja 2009.

Prema sada vrijedećim propisima poduzetnici su u međusobnom kreditiranju i odobravanju pozajmica obvezni na ugovorenu kamatu zaračunati PDV prema stopi od 23 posto. Na kamatu koju zaračunava banka prema tim se propisima ne plaća PDV, a na kamatu koju zaračunava trgovačko društvo ili drugi poslovni subjekt mora se platiti 23 posto tog poreza. Ako je pozajmica beskamatna ili je ugovorena kamata niža od četiri posto na godinu, PDV se obračunava na osnovicu u visini kamate od četiri posto na godinu. Obveza plaćanja PDV-a dospijeva nakon isteka obračunskog razdoblja, mjesečnog ili tromjesečnog, neovisno o ugovorenoj dinamici povrata kredita.

Od 1. siječnja 2010. kamata će kao cijena novca, odnosno kao naknada za uporabu tuge novca, biti oslobođena PDV-a neovisno o tome koji subjekt pruža kreditnu uslugu. To jednako vrijedi za kredite i pozajmice odobrene i plasirane u 2009. ili prije kao i za kredite koji će se realizirati od 1. siječnja 2010.

Oslobođenje od obveze plaćanja PDV-a posljedično znači zabranu odbitka pretporeza s ulaznih računa koji se odnose na nabavu dobara i usluga korištenih u obavljanju djelatnosti oslobođenih PDV-a. Za nabavu koja se odnosi na oporezive promete pretporez se može odbiti, a za onu koja se odnosi na oslobođeni promet ne smije.

Poslovni subjekt na kamatu neće zaračunavati PDV, ali neće ni smjeti odbiti pretporez s ulaznih računa za telefon, odvjetničke usluge ili neku drugu nabavu koja se odnosi na isporuku usluge kreditiranja. Kad je riječ o nabavi koja se odnosi i na oporezive i na oslobođene promete, zakonom je predviđeno da se udio pretporeza koji se može odbiti izračunava razmjerno udjelu prihoda od oslobođenog prometa u ukupno ostvarenom prihodu poduzetnika. Primjerice, ako prihod od kamata čini sedam posto ukupnog prometa, poduzetnik može s ulaznih računa za nabavu koja se odnosi i na oporezive i na oslobođene isporuke iskoristiti 93 posto pretporeza. Preostalih sedam posto PDV-a koji su njemu zaračunali drugi poduzetnici ne smije odbiti kao pretporez.

Opravdano je pretpostaviti da će se provedbenim propisima o PDV-u odrediti granična veličina koja će poduzetnicima s malim udjelom oslobođenih prometa zanemariti obvezu podjele pretporeza. Ako je udio oslobođenih prometa zanemariv, poduzetniku bi se moglo dopustiti da iskoristi ukupni pretporez. To bi pojednostavilo sustav obračuna i kontrole PDV-a, ali ne bi previše utjecalo na porezne prihode. Valja očekivati da će novi Pravilnik o PDV-u imati odredbe koje će to omogućiti. Porezno određenje zateznih kamata u sustavu PDV-a ostaje isto. Zatezna se kamata do visine zakonom propisane stope smatra odštetom, na koju se ne plaća porez na dodanu vrijednost. Troškovi opomena također se smatraju odštetom i ne podliježu oporezivanju PDV-om. Izmjene propisa o PDV-u ne utječu na porezno određenje kamata u sustavu direktnih poreza.

Prema propisima o porezu na dohodak prihodi od kamata na štednju i dalje se ne oporezuju. Primici koje fizičke osobe ostvaruju od davanja pozajmica oporezuju se kao dohodak od kapitala stopom od 35 posto uvećanom za prirez. Porez na dohodak obračunava se i plaća u trenutku isplate primitka od kamata, a ako je mjesečni primitak veći od 3.000 kn, od 1. listopada 2009. plaća se i posebni porez.

Davanje kredita i pozajmica fizičkim osobama beskamatno ili uz kamatnu stopu nižu od četiri posto na godinu i dalje se smatra primitkom u naravi i oporezuje porezom na dohodak. Ako je riječ o primitku na osnovi plaće ili drugog dohotka, plaćaju se i doprinosi za obvezna osiguranja.

U sustavu poreza na dobit kamate su financijski prihod odnosno rashod koji utječe na osnovicu za utvrđivanje poreza na dobit. U davanju pozajmica između rezidenata nema nikakvih ograničenja. No u sklanjanju kreditnih poslova između povezanih osoba rezidenata i nerezidenata obveznici poreza na dobit moraju se brinuti o pravilnom iskazivanju porezne osnovice. Zaračunaju li povezane osobe nerezidentu kamatu nižu od eskontne stope ili ako korisniku kredita s nerezidentom ugovore kamatu veću od eskontne stope, u utvrđivanju osnovice poreza na dobit moraju postupiti kao da je ugovorena kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke, tj. devet posto na godinu.