Loša komunikacija uvijek je izvor nesporazuma

Loša komunikacija uvijek je izvor nesporazuma. Od stranih kompanija očekujemo kvalitetniju komunikaciju, no nerijetko se iznenadimo otkrićem da i one imaju problema s time. Međutim, potruditi se moramo i sami, no prije prvog koraka poželjno je znati korporacijska pravila.

Katkad se čini da smo majstori upravo u lošem komuniciranju. Često je uzrok neznanje, ali i nedostatak kućnog odgoja ili pravila ponašanja.

Od međunarodnih kompanija unaprijed očekujemo kvalitetniju komunikaciju, no nerijetko se iznenadimo da i one imaju taj problem. No dio je zadaće i na nama. Vaši pretpostavljeni iz nekog vam razloga ne osiguravaju kvalitetu poslovnih procesa i ne ispunjavaju vaša očekivanja, a čini se i da ne komuniciraju otvoreno i jasno, što je dio problema. Međutim, prema onomu što mi pišete i vi biste mogli napraviti nekoliko promjena u svom stilu i načinu komuniciranja. Predlažem da svoju komunikaciju učinite konstruktivnijom pomnojim izborom riječi, pa se umjesto ‘zahtjeva’ koristite riječima ‘prijedlog’, pa i ‘molba’. Vjerujem da nije riječ samo o vašoj formulaciji kad kažete da ste ‘zahtijevali’; ako uistinu jeste, postavlja se pitanje kojim to pravom činite. Jesu li vam poslodavci ugovorom obećali ostvarenje tih prava pa ih vi zbog njihova neispunjavanja sada ‘zahtijevate’? Čak i ako je riječ o vašoj nezgrapnosti u formuliranju pitanja, vrijedi razmisli o vašem stajalištu, jer i neizgovorene ideje prenosimo neverbalno. Ako vam je stav izričit i ‘zahtijevajući’, izgleda da ne znate taktično postupati. Poradite na tome.

Muči vas i to koliko dugo treba čekati postizanje svojih ciljeva na poslu ili prava. Znate li točno što želite ostvariti, a realno procjenjujete da to ne možete ostvariti u očekivanom razdoblju – tu je i odgovor – sami si postavljate te kriterije. Svatko od nas zna (ili bar osjeća) dobiva li za svoj angažman dovoljno ili vrijedi više. Ako taj omjer u sadašnjem okruženju ide na vašu štetu i procjenjujete da se ne isplati uložiti vrijeme u ostvarenje cilja, onda tako postupite.

I na kraju, vaša tvrdnja da vas možda namjerno drže podalje od srži stvari. Podjela posla u korporaciji tako je napravljena da se od vas ne pravi stručnjaka sa širinom znanja, i to zato da im jednog dana ne biste postali konkurencija, nego vam se omogućava ulaz u nišu – u strogo kontroliran i ograničen raspon znanja i uvida. Vjerujete li da je razlog ‘sumnjiva rabota’ u kojoj ne želite sudjelovati, u skladu sa svojim vrijednosnim sustavom odlučite o prijavi odgovornih. No ako je samo riječ o tome da očekujete svoju uključenost u sve (ili bar važnije) detalje, onda korporativna struktura nije mjesto za vas – odaberite radije sredinu koja vam više odgovara.

U životu je, a ne samo u poslu, veoma važno znati uspješno komunicirati. Komunikacijom jedni drugima prenosimo svoje misli i ideje da bismo i jedni i drugi znali što želimo, očekujemo, čemu se nadamo ili što nam odgovara ili smeta. Komunikacija je uspješna kad onaj komu smo uputili poruku shvati njezin smisao onako kako smo je zamislili, a to nije lako. Čak i ako kvalitetno komuniciramo, mogu iskrsnuti zapreke u prenošenju ili primanju poruka. Dobar komunikator i na to skreće pozornost, a traženjem povratne informacije dobiva potvrdu je li shvaćen ili nije.

Komunikacija i umijeće govorenja, ali i slušanja, koje je jednako važno, ako ne i važnije, nisu, nažalost, dio kuri-kuluma našeg obrazovnog sustava. Svakodnevni smo svjedoci da je često upravo razina i (ne)kvaliteta komunikacije razlog mnogih sukoba, nesporazuma i teškoća.