Pad, klecanje, ali i nada na horizontu

Na hrvatskom tržištu informatičke robe i posebno usluga za mjesto najvećeg potrošača godinama su u oštroj konkurenciji financijski i javni sektor. Stoga je normalno da su se direktorima najvećih informatičkih kuća odsjekle noge na najavu kresanja proračuna, baš kao što su gutali knedle pri nailasku financijske krize. Upravo će rebalans dobro prodrmati informatičku industriju u Hrvatskoj i njegovo će se djelovanje sigurno itekako osjetiti na tanjim završnim računima mnogih IT tvrtki za 2009. godinu.

Osim nedobivanja budućih poslova, informatičare će mršaviji državni proračun stajati i nekih poslova za koje su mjesečima pripremali dokumentaciju za natječaj, pa nakon što je poništen, doznali su da više neće biti raspisan. Takav je slučaj kao tipičan opisao jedan naš sugovornik, direktor male, ali inovativne IT tvrtke, čiji je poslovni prihod, zbog takvog poništenja pa ‘nestanka’ natječaja, u 2009. godini doslovno prepolovljen.

Teško je potpuno prognozirati što donosi 2010. godina, posebice za IT projekte, ali je izvjesno da će iz sredstava državnog proračuna biti obustavljeni gotovo svi novi projekti. Baš kao što je i 2009. godina donijela pad IT sektoru, izvjesno je da će i sljedeća godina donijeti pad domaćim informatičarima, samo još nije poznato koliko će iznositi taj pad u ovoj i 2010. godini.

Veliki problemi za tvrtke koje su se previše oslonile na javni sektor, meksi prolazak za one koje su diverzificirale prodaju ili je usmjerile prema financijskim. Ako bi se sudilo prema podacima koji su dosad objavljeni, pad bi trebao biti dramatičan. Kako je nedavno objavila analitička kuća IDC Adriatics, u trećem tromjesečju ove godine u Hrvatskoj je isporučeno 62.971 osobno računalo ili čak 28,3 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Kad bi se sudilo samo prema tim rezultatima hardveraškog ‘number crunchinga’, kako analitičari vole nazivati svoja istraživanja, pad bi bio vrlo strm i vrlo bolan.

• Prognoza IDC Adriatics za 2009. iz travnja ove godine, utemeljena na bazi pada BDP-a od dva posto, predviđala je pad IT potrošnje u zemlji od sedam posto. U sadašnjim okolnostima i na osnovi poznatih rezultata za tri kvartala, ocjenjujemo da će pad IT tržišta u zemlji u ovoj godini biti oko 15 posto – izjavio je Boris Žitnik, direktor i glavni analitičar IDC Adriatics.

Daleko će se najviše smanjiti isporuke hardvera, dok će softver i IT usluge pasti manje od prosjeka. Gledano prema vertikalama, snažno pada IT potrošnja prerađivačke industrije, građevinarstva, države koja uključuje državnu administraciju i javna poduzeća i domaćinstava. Najmanje usporavanje imat će telekomunikacijski i bankarski sektor. Za 2010. ne vidimo silnice koje bi značile oporavak tržišta i predviđamo daljnji pad IT potrošnje od oko pet posto – zaključio je Boris Žitnik.

A pad IT potrošnje od petnaest posto u ovoj i još pet posto u sljedećoj godini znači da će Hrvatska opako zaostati za članicama EU. I u 2009. Hrvatska, će umjesto da raste za 15 posto, pokleknuti za isto toliko. A koljena su već u ovoj godini dobro pokleka Vemilu i HGspotu. Oba su lanca morala zatvarati trgovine i otpuštati radnike.

U oba slučaja pokazalo se da su lanci ipak maloprodaja i kao takvi da su skloni obolijevanju od ‘sindroma Pevec’: nezajaljive želje da se šire, čak i više nego što im je ‘jorgan dug’. Baš kao i Pevec, pokazali su da nije lako upravljati maloprodajnim lancem i da za to treba imati i znanje i žicu te da taj posao može prerasti utemeljitelje, kao u slučaju Vemila.

Iako se nije mnogo o tome pisalo, rujansko otvaranje prvoga hrvatskog Technomarketa, bugarskoga maloprodajnog lanca potrošačke elektronike, informatičke opreme i bijele tehnike, mogao bi označiti, pogotovo nakon ‘usušavanja’ Vemila i HGspota, dolazak na naše tržište i velikih stranih lanaca trgovina takve orientacije.

Ono što budi nadu jest nedavno utemeljenje Udruženja za informacijske tehnologije pri HGK-u, koje su osnovale najistaknutije tvrtke na hrvatskom informatičkom tržištu, a s ciljem zastupanja interesa svih IT tvrtki u Hrvatskoj. Udruženje se, za razliku od mnogih sličnih prijašnjih asocijacija, ograničilo isključivo na strukovno djelovanje i za početak najavilo donošenje odgovora na pitanja što je uopće IT tvrtka i tko je IT stručnjak.

• Sada bilo tko može ustvrditi da Hrvatskoj nedostaje osam tisuća IT stručnjaka. Ja mu se mogu suprotstaviti bilo kojom drugom brojkom, a kao argumente ćemo imati jednako neprecizne podatke – objašnjava Davor Majetić, direktor tvrtke Atento i prvi predsjednik Udruženja, dodajući da su mnoge IT tvrtke registrirane tako da im je pretežita djelatnost ‘nespecifičirana trgovina na veliko i malo’.

Razlog tome je, kaže Majetić, u tome što su ti podaci nepromijenjeni od početka rada tvrtke, kad se možda i nije moglo registrirati za ikakvu informatičku djelatnost. Stoga Udruženje, najavljuje Majetić, kani provesti mjerenje hrvatskog IT-a, kako bi se vidjelo pravo stanje stvari, a potom i donijeti zaključke i preporuke o tome kako i kamo bi hrvatska informatika i informatičari trebali ići dalje.

Ono što još više budi nadu u Udruženje je i projekt koji mu je na korištenje dao HGK. Riječ je o HRICT-u, portalu u koji će svaka članica Udruženja unijeti svoje reference i certifikate, pa će korisnici, članice Udruženja, IT tvrtke i potencijalni investitori moći pronaći specifično znanje ili uslugu koja im treba ili žele u nju ulagati.

Zbog toga će se tvrtke moći lakše javljati na natječaje pa i stvarati konzorcije za veće tendere, poput onih koje raspisuje EU, ali bi u konačnici trebale postati konkurentnije, agilnije, i tržišno relevantnije kako u Hrvatskoj, tako i na svim ostalim tržištima, zaključuje Majetić.