Poduzetnici se mogu uzdati samo u sebe

Za hrvatsko gospodarstvo 2010. neće biti godina oporavka i izlaska iz recesije, nego prije ulaska u depresiju. Uz analitičare koji smatraju da pad BDP-a od šest posto te izgubljeni rast od 4,5 posto, uz deflaciju, rast nezaposlenosti i pad potrošnje vode u sigurnu depresiju, ni gospodarstvenici nemaju ružičaste misli.

Naime, Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u studenome ove godine zabilježio je drugu najnižu vrijednost od početka mjerenja, odnosno lipnja 2005. Razlog su ponajprije mala očekivanja gospodarstvenika od sljedećih šest mjeseci. Vlada je, doduše, najavila rast od skromnih 0,5 posto, ali analitičari nisu tako optimistični. Ekonomisti Erste banke i PBZ-a smatraju da u 2010. godini neće biti rasta, dok su u svojim prognozama još pesimističniji Zdeslav Šantić iz Splitske banke, koji očekuje pad od jedan posto, Goran Šaranja iz Zagrebačke s minusom od 1,5 posto te Hrvoje Stojić iz Hypo banke s padom BDP-a od dva posto.

Stopa nezaposlenosti u idućoj bi godini trebala biti 11,7 posto, inflacija tri posto, a planirani deficit državnog proračuna, smatraju analitičari PBZ-a, bit će oko tri posto BDP-a. Proračunom se planiraju prihodi u iznosu 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego u ovoj godini, a rashodi iznose 121,4 milijarde kuna.

Iako postoje neke naznake da bi u sljedećoj godini posmrnulom gospodarstvu mogao pomoći interventni fond (doduše najavljen još potkraj 2008. godine) nije jasno od kuda će država za takav fond namaknuti sredstva. Samo za pokriće zajmova i obveznica kao i krpanje proračunskog manjka potrebno je 28,5 milijardi kuna.

Osim toga, upozoravaju analitičari PBZ-a, treba refinancirati i oko 15 milijardi kuna trezorskih zapisa, koji dospijevaju 2010. godine. Uz već ove godine slabu osobnu potrošnju, koja nema na osnovi čega rasti u dućoj, te najavljenu manju javnu potrošnju ne čudi stoga da su poduzetnici u Hendalovom istraživanju pesimistični kad je riječ o poslovanju u 2010. godini.

Upravo kao najveću opasnost za svoju tvrtku gotovo 70 posto poduzetnika u sljedećoj godini vidi smanjenu potražnju za poslom ili uslugom te opću nelikvidnost. Najmanje ih brine neizvjesnost plasmana na drugim tržištima i to vjerojatno zato što se izvozna tržišta brže oporavljaju od domaćeg, kao i zato što je izvoznika malo.

Gotovo polovica ispitanika u Hendalovom istraživanju najavilo da očekuje manje prihode u odnosu na 2009. godinu, dok ih veće očekuje samo 11,2 posto. Kad je riječ o dobiti, nešto veći broj poduzetnika, njih 55,1 posto, očekuje manju zaradu.

Konzultant Boris Teški smatra da će kupovna moć u dućem razdoblju doživjeti blagi oporavak od oko dva posto te da će od 2010. do 2012. godine vrijednost košarice robe široke potrošnje rasti između tri i četiri posto. Sljedeće bi godine u sektoru trgovine trebala biti još izraženija selidba potrošnje od malih trgovaca prema hipermarketima i supermarketima kao i rast prodaje privatnih marki te rast udjela diskontera.

U ovoj je godini udio distributivne trgovine u BDP-u bio između osam i devet posto zbog pada maloprodaje i trgovine motornim vozilima, a zabilježena je i 15 posto manja zapošlenost.

No, u sljedeće dvije godine Teški očekuje rast udjela zbog oporavka tržišta i pristupanja Hrvatske EU. Također, procjenjuje se da će zapošlenost u tom sektoru rasti između pet i sedam posto. Zbog slabe potrošnje u sljedećoj godini izvjesna i veća ulaganja trgovaca u marketinške aktivnosti.

Štedljivost građana odrazit će se i na turistički sektor, a sljedeće bi ga godine mogao obilježiti rat cijenama. Osim toga snažno će rasti last minute booking iako turističko tržište ne očekuje veći oporavak u odnosu na ovu godinu. Ta pretpostavka nikako ne ide na ruku domaćem gospodarstvu pošto je udio turizma u BDP-u visokih 25 posto.

Sektor u koji se ove godine gledalo kao u spastelja proračuna u 2010. će obilježiti i pad profitabilnosti hotelijera, s tim da bi se u najtežoj situaciji mogli naći novi hoteli s pet zvjezdica.

Jefini bi hoteli mogli ponoviti dobre ovogodišnje rezultate, dok bi s druge strane avio-prijevoznici mogli zabilježiti pad prometa. Potražnja će još više biti uvjetovana cijenama i dostupnošću, a turisti će ići na više kraćih putovanja. Sezonalnost domaćeg turizma bit će još evidentnija, a ponovno bi trebao oživjeti all inclusive koncept.

U iznimno teškoj tržišnoj utakmici, kao najvažniju posljedicu recesije Kristian Šustar iz Maistre vidi racionalizaciju poslovanja na račun kvalitete, što je dugoročno loše za imidž destinacije. Ako se to dogodi, odnosno ne napravi li se pod hitno strategija turizma, ni u 2011. ne može očekivati znatniji rast.

Model koji se temelji na potrošnji i zaduživanju nikako nije održiv, priča o poticanju proizvodnje i izvoza svi su se već naslušali, ali rezultata nema. Jasne i provedive antirecesijske mjere zaboravljena su priča, da se uopće ne spominje ‘slučaj’ zvan Strategija hrvatskoga gospodarstva. Bez ekspanzivne monetarne politike, smanjenja poreznog opterećenja i smanjivanja kamatnih stopa teško da će se u idućoj godini ostvariti pomak.

Uza sve muke koje su poduzetnici prošli u 2009. godini, morat će se pripremiti na to da će sljedeća godina, barem prva polovica, biti još teža. Uzdati se, kao i uvijek, mogu samo u sebe. Izlaz iz nepovoljne situacije leži u savladavanju izvoznih poučaka te pronalaženju neiskorištenih niša. Kozmetičko rezanje troškova neće biti dovoljno, svatko će u svoj plan za iduću godinu morati uključiti nekoliko crnih scenarija, a za rezultate na razini ovogodišnjih u 2010. godini će se morati potruditi još više.

U građevini se pad fizičkog obujma građevinskih radova iz 2008. naglo pojačao u ovoj godini. Usporen je rast stambenih kredita, pa je u skladu s time drastično pala prodaja stanova. Procjena broja neprodatih stanova u Zagrebu je 10 tisuća, makar neki analitičari govore o čak 13 tisuća. Tržište nekretnina trebalo bi u drugoj polovici sljedeće godine pokazati znakove oporavka, a očekuje se pad cijena najma maloprodajnih prostora od pet do 15 posto.

S obzirom da građevinari uvelike ovise o državnim investicijama, koje su zbog krize uglavnom stavljene na čekanje, ni u tom sektoru sljedeće godine neće cvjetati ruže. Ciklus intenzivne gradnje je završen, smatra Filip Filipčev iz Tehnike, a 2010. godinu će obilježiti manjak sredstava u proračunu za investicije zbog slabijeg punjenja državne blagajne, visoke kamate, slabo kreditiranje građana, pa tako i slaba prodaja stanova. Također, nema naznaka da se građevinari mogu nadati stranim investicijama. Izlaz je, smatra Filipčev, u traženju puteva na nova tržišta te aktiviranju zamrznutoga kapitala u neprodatim zalihami i nekretninama jer se na novi razvojni ciklus ne može računati.

Banke su se zbog krize u poslovanju građevinar, proizvođača građevinskog materijala, trgovaca automobilskim dijelovima te proizvođača i trgovaca namještajem suočile s potom nenaplativih potraživanja. I dok su problemi s otplatom duga tih sektora bili problem u 2009. godini, bankari se u sljedećoj godini moraju pripremiti i na probleme malih poduzeća i stanovništva, koji će također imati teškoća s vraćanjem kredita. Kako kaže Zdenko Adrović iz RBA, eskalacija nenaplativih potraživanja rezultat je odgođenog djeleovanja krize na kvalitetu kreditnog portfelja.

U 2009. je godini zaustavljen rast kredita, pa je, ne bi li utjecao na situaciju, guverner HNB-a Željko Rohatinski ukinuo obvezu banaka da kod rasta kredita iznad 12 posto na godinu upisuju blagajničke zapise HNB-a, uz kamatnu stopu od 0,25 posto.

Naime, ta je mjera donesena da bi se usporio previsoki rast kreditnih plasmana, ali zbog međunarodne financijske krize banke su i otkako sve manje sklene kreditiranju rizičnijih sektora. Također, banke su povećano financirale državni proračun pa su tako istisnuti gospodarstvo i građani zbog, kojih je ograničenje i doneseno.

Prema Adrovićevim procjenama, najveći porast otpisa imovine u bankama uslijedit će u 2010. godini. U tim se uvjetima ne može očekivati znatno povećanje priljeva i smanjenje cijena inozemnoga kapitala, pa će tako, upozorava Adrović, izostati i željeni utjecaj na smanjenje cijene domaćih depozita. RBA predviđa i stabilnu stopu rasta domaćih depozita od pet posto te nastavak jačanja devizne komponente u ukupnim depozitima. Uspravanje stope rasta kredita trebalo bi dosegnuti dno početkom 2010. godine. Kod poduzeća oporavak kreditiranja prvo će se pojaviti na području sezonskoga kreditiranja domaćih proizvodnje i uslužnog sektora s kojačnim godišnjim rastom od pet posto. Očekuje se i nastavak stagnacije kreditiranja investicija do 2011. godine. Kod stanovništva će biti zaustavljen pad kreditnog portfelja, ali bez oporavka u idućoj godini, stabilizirat će se kratkoročno kreditiranje i nastavit će se stagnacija stambenoga kreditiranja do 2011. godine.

U kratkom roku ne treba očekivati ni oporavak domaćeg, ali ni tržišta u regiji, a kamoli dosizanje prijašnjih stopa rasta gospodarstva. U većini zemalja regije u 2010. godini gospodarstvo će doživjeti pad ili neće biti rasta. Razlog tome je prije svega to što svjetska recesija nije jedini problem tih zemalja. Situaciji bi takva bila i bez poljuljanoga svjetskoga gospodarstva. Ne može se očekivati znatno poboljšanje osobne potrošnje, teško da će se izvoz brzo oporaviti, a uz to mora se smanjiti i javna potrošnja.

Ponovno se kao jedini izlaz pojavljuje izvoz jer će se stanovništvo, država i banke nastaviti zaduživati, a izvozni su poslovi ti koji kredite mogu vraćati. Prema podacima Svjetske banke, zbog nedostupnosti kredita, rasta cijena proizvoda i usluga te rasta nezaposlenosti stanovništvo Srednje i Istočne Europe suočeno je s problemom otplate kredita, a nekadašnja srednja klasa približava se granici siromaštva.

Dug kućanstava u zemljama Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, iznosi više od 25 posto BDP-a tih zemalja, a za očekivati je, upozorava Svjetska banka, da će siromaštvo rasti. Zbog toga se apelira na vlade da pruže dodatnu pomoć građanima kroz programe socijalne politike i tako zaštite najugroženije dijelove društva – nezaposlene, starije osobe, žene i samačka kućanstva. U Hrvatskoj se 19 posto ukupnog stanovništva nalazi u zoni rizika od siromaštva.

Visok vanjski dug, nepovoljna vanjskotrgovinska bilanca, deflacija, restriktivna monetarna i fiskalna politika neće nestati kada se Hrvatska probudi 1. siječnja 2010. godine.