U hrvatskoj poslovnoj zajednici očekivanja su usmjereni na bolje funkcioniranje pravnog sustava i uvođenje reda u javne nabave, olakšan uvoz i pristup kapitalu, ali je prisutan i strah od povećane konkurencije iz Unije. Prema istraživanju koje je provela agencija Puls, čak 50 posto malih poduzetnika smatra kako će ulaskom Hrvatske u EU imati više prednosti nego nedostataka, dok se na suprotnoj strani našlo njih 28 posto. Slijedom toga, ministarstvo je u razdoblju od 2007. do 2009. godine proveo projekt Poboljšanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice, BIZIMPACT s ciljem informiranja i pomoći poslovnim zajednicama u pripremi za sada izvjesno članstvo u Uniji. Projekt je obuhvaćao osam ključnih područja važnih za malo i srednje poduzetništvo: javna nabava, norme za industrijske i poljoprivredne proizvode, prava intelektualnog vlasništva, zaštita okoliša, zaštita potrošača i zaštita tržišnog natjecanja. U HUP-u upozoravaju na neke razočaravajuće rezultate iste ankete, prema kojoj 50 posto ispitanih smatra kako se ništa značajno neće promijeniti, samo 33 posto spremno je na potrebne reforme, a tek tri posto informirano je o najzahtjevnijim zakonodavnim područjima vezanima za gospodarstvo.
Očite prednosti u očima poslovne zajednice odnosile su se na bolje funkcioniranje pravnog sustava, olakšan uvoz i pristup kapitalu, ali je uočen i strah od povećane konkurencije iz EU, većih izdataka posebice u području zaštite okoliša i potencijalnog odljeva radne snage. S druge strane, najviše pozitivnih emocija pobudila je perspektiva uvođenja reda u javne nabave, kronične bolesti hrvatske ekonomije. Pojačana konkurencija, odnosno otvaranje obaju tržišta, naglašava Andrea Dokić iz HUP-a, za one pripremljene donijet će niz koristi, ali će one nespremne vjerojatno izgurati s tržišta. Dosad je, u razdoblju od 2000. do 2009. godine, u Hrvatskoj doneseno 452 zakona i 1.049 podzakonskih akata u okviru prilagođavanja domaćeg zakonodavstva europskom. Isto tako, pripremno je zatvoreno 15 poglavlja, a u HGK drže kako su unutar sveobuhvatne prilagodbe gospodarstva, kao i društva, dva područja.
Iznimno visoki troškovi mogli bi proizaći iz usklađivanja s ekološkim standardima EU, no sva područja ekonomskog života bit će na ovaj ili onaj način prisiljena usvojiti nove prakse ili tehnologije kako bi mogla poslovati na novom tržištu od gotovo 500 milijuna ljudi. Drugo vrlo interesantno područje bit će poljoprivreda, koju čekaju neke vrlo temeljite promjene, najviše vezane uz promjenu sustava poticaja i okretanje većim gospodarstvima. Ključna promjena u segmentu poljoprivrede proizvoda iz promjene sustava dodjeljivanja potpora koje su trenutno vezane uz proizvodnju, što će se promijeniti članstvom. Poljoprivrednim proizvođačima bit će distribuirana prava na plaćanje neovisno o tome što proizvode, prema uvjetima koji će biti propisani odredbama ‘višestruke sukladnosti’, koji su vezani uz dobru praksu.
Sektor koji od samih početaka pristupanja EU izaziva velike prijepore u razdoblju je od 2004. do 2006. godine iz fonda SAPARD povukao 60 posto od dostupnih 25 milijuna eura. Nominalni iznos tek će trebati i iskoristiti. Nadalje, kidanje carinskih barijera napraviti će dodatan pritisak, smanjenje cijena i potpora dovest će u pitanje održivost nekih proizvođača (mljeka posebno), dok će jačanje konkurencije neke neminovno jako pogoditi, najviše starije stanovništvo i mala poljoprivredna gospodarstva.
Što se zaštite okoliša tiče, strahovi poslovne zajednice oko troškova barem su djelomično opravdani. Veliki sustavi poput Petrokemije ili INA-e već su počeli ulagati znatna sredstva u prilagodbe, a ti će iznosi samo rasti s daljnjim približavanjem EU. Cijelo područje definirano je s čak 300 različitih smjernica EU, od čega je Hrvatska usvojila oko 88 posto. Procijenjena vrijednost prilagodbe, kažu u HGK, iznosić će oko tri milijarde eura samo za ovo područje zaštite okoliša. Pored toga, bit će nužno uskladiti se sa smjernicama u području zaštite zraka, dvije milijarde eura, gospodarenja otpadom, 3,25 milijardi eura, te vodovoda i odvodnje, oko 4,8 milijardi eura. Energetski sustav Hrvatska je počela prilagođavati zahtjevima EU i prije stjecanja statusa kandidata, a rezultat toga je restrukturiranje HEP-a i INA-e, te posljedično otvaranje tržišta plina i električne energije prošle godine.