Ako znatno ne poraste prodaja automobila, stanje u prodaji kasko-osiguranja vjerojatno će i dalje biti loše, a bez oporavka gospodarstva teško da će porasti prodaja životnih osiguranja.
Sjedeće godine doći će do stabilizacije, ali uzlet ne treba očekivati. Oporavak i blagi rast da, ali ponovni uzlet još uvijek ne. Tako je možda najjednostavnije sažeti mišljenje koje prevladava kod hrvatskih osiguravatelja. Opasnosti s kojima će se sretati biti će više-manje identične onima s kojima će se sretati cijeli financijski sektor, ali i gospodarstvo. Prilike, kojih ima malo, u pronalaženju su novih tržišta, niša i kanala prodaje. Sve u svemu, ne pretjerano dobri izgledi. Nakon teške 2010. godine, oprez i prilično sivo obojen pogled na godinu koja slijedi i nije iznenađujuć. Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje govore da je prema zbirnim podacima društava za osiguranje ukupno zaračunate bruto premija 2,5 posto manja u prvih 10 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Kao jedan od najindikativnijih pokazatelja može se istaknuti pad u sklopu vrsta osiguranja s najvećim tržišnim udjelom.
Životna osiguranja, koja su u prošlom petogodišnjem razdoblju imala i dvoznamenka stope rasta, bilježe pad zaračunate bruto premije od 3,1 posto. Također i kasko-osiguranja cestovnih vozila bilježe pad, od čak 13,2 posto – objašnjavaju u HUO-u. Ipak, situacija bi se prema mišljenjima nekih trebala poboljšati već i do kraja ove godine, pa bi rezultati trebali biti barem ponešto bolji. Preduvjet za oporavak osiguravateljnog tržišta u sljedećoj godini svakako je rast BDP-a, odnosno povećanje proizvodnje, stabilizacija financijskog tržišta, povećanje investicijskih ulaganja, povećanje stope zaposlenosti, realan porast plaća…, ali i daljnje smanjene neopravdanih nameta koji su neugodno iznenadili osiguravateljnu struku u ovoj godini.
Naravno, nisu svi niti umjereno optimistični, i među osiguravateljima ima i onih koji smatraju što zbog porasta svijesti o potrebi tih osiguranja, kao i zbog potrebe zakonske obveznosti, a u smislu prilagodbe hrvatskih zakona EU zakonodavnoj praksi – objašnjavaju u Hrvatskom uredu za osiguranja i dodaju da je također vidljiv napor koji društva ulažu za plasman osiguravateljnih proizvoda na tržišta izvan Hrvatske. U HUO-u, na čelu kojeg je Hrvoje Pauković, tako među ostalim planiraju i nastavak aktivnosti na suzbijanju pojave neosiguranih vozila u prometu, što bi također trebalo pridonijeti poboljšanju stanja kod osiguravatelja.
U najvećem domaćem osiguravatelju Croatia osiguranju kažu da će i u sljedećoj godini nastaviti poslovnu strategiju ove godine – znatno reduciranje troškova poslovanja i povećanje prodajnih aktivnosti. Iako se u tekućoj kao i idućoj godini očekuje stagnacija industrije osiguranja, kao i kompletnoga gospodarstva, naš je plan i cilj i dalje rasti te ostvariti pozitivne rezultate – objašnjavaju u Croatia osiguranju.
Sljedeće godine bit će to podjednako zahtjevno kao i ove ili se barem tako čini. Ako znatno ne poraste prodaja automobila, stanje u prodaji kasko-osiguranja vjerojatno će i dalje biti loše. Ako se gospodarstvo ne oporavi, teško je vjerovati da će porasti prodaja životnih osiguranja. Osim toga nastave li se negativni trendovi na tržištu kapitala, rezultati od ulaganja koje postižu osiguravatelji kao institucionalni investitori bit će loši. Ipak, kako su osiguravatelji u obvezi investirati isključivo u poslove minimalnog rizika, manje su izloženi fluktuaciji na financijskom tržištu od ostalih sudionika.
U idućoj godini očekujemo oporavak i blagi rast tržišta osiguranja. Hrvatski građani, koji su naklonjeni na krize, nakon gubitaka s investicijskim fondovima i dionicama, okrenuli su se ponovno konzervativnijim oblicima ulaganja. Tu vidimo našu šansu – kažu u Croatia osiguranju. Upravo zato u Croatia osiguranju, na čelu s Hrvojem Vojkovićem, smatraju da osiguranja u Hrvatskoj imaju veliku perspektivu rasta nakon smirivanja krize, jer je već ova godina u regiji Središnje i Istočne Europe donijela umjereni rast premija iako je većina rasta poništena negativnim utjecajima deprecijacije lokalnih valuta, čega je Hrvatska zahvaljujući politici HNB-a poštovana.
