Sindikati najavili generalni štrajk u siječnju

Menadžeri nabave očekuju u 2010. rekordan broj narudžbi. Anketa među menadžerima nabave, koju je proveo JP Morgan od Kine do Europe i SAD-a u prosincu recesijske 2009., premašila je očekivanja. Indeks menadžera nabave najviši je u posljednje četiri godine. Sve velike ekonomije izašle su iz recesije, no i dalje je pitanje koliko će taj oporavak biti stabilan.

Kao ugodna promjena u odnosu na početak prošle godine nadaje se ulazak u 2010. od koje se s nestrojnim očekuje bolje danas. Među prvom ugodnim vijestima jest ona o vrhuncu optimizma proizvođača diljem svijeta u posljednje četiri godine koji je rezultat novih narudžbi u prosincu proizašlih iz oporavka Azije, iako je, u usporedbi s razvijenim svijetom, teško shvatiti od čega se zapravo Azija oporavila. Određeni segmenti ekonomije zabilježili su pad, poput spomenutih narudžbi ili opsega izvoza, ali većina azijskih BDP-a, pogotovo kod onih najvažnijih, poput Kine ili Indije, nije znatnije ni pala.

Anketa među menadžerima nabave (PMI), koju je sastavio JP Morgan, od Kine do Europe i SAD-a u posljednjem mjesecu recesijske 2009., premašila je očekivanja, što se odmah preslikalo i na svjetske burze. Indeks menadžera nabave tako je dosegnuo 55, najviše u posljednje četiri godine, dok su očekivanja novih narudžbi rekordna u posljednjih pet i pol godina. Posebno je utješna činjenica namjera zapošljavanja ocijenjena s više od 50, vrijednost koja nije dosegnut još od ožujka pretprošle godine. Svaki rezultat iznad 50 znači rast i obratno. Sve zajedno, dakle, osjetno je optimističnije nego u protekle dvije godine, pa je dojam da se situacija, barem u svijetu, ipak po pravlja na nešto duže staze. Osim toga, indeks prošlog mjeseca jasno je pokazao da se razvijeni svijet mora osloniti na Aziju koju je kriza pretvorila u motor globalnog oporavka. No, da ne bi ostao dužan i Zapad je upisao neke uspjehe. Izvještaj za nabavu u SAD-u pratio je tako dobar svjetski rezultat s najboljim indeksom u posljednjih četiri godine.

Azija povukla potrošnju. Ista anketa u izradi britanskog HSBC-a došla je do gotovo identičnih zaključaka uz podatak da je riječ o devetom uzastopnom mjesecu rasta novih narudžbi, posljedice pojačane domaće ali i izvozne potražnje. Vijest da se oba oblika potražnje sada već kontinuirano oporavljaju, još je jedna u nizu iznimno važnih informacija koje ulijevaju nadu. Naime, činjenica da je domaća potražnja u Aziji pokazala stabilan rast sugerira da su najjače azijske ekonomije, za koje su mnogi vjerovati da neće biti u stanju brzo promijeniti fokus s izvoza na proizvodnju za domaće tržište, ipak uspjele u vrlo kratkom roku svoju ogromnu proizvodnju preusmjeriti na domaća, tradicionalno potrošački nezahvalna tržišta, izravnim dijeljenjem državnih bonova za potrošnju i jačanjem prihoda kućanstava kroz povećanje mirovina, plaća i socijalnih davanja (Kina).

Najveći dobitnici ankete su Kina, Indija, Tajvan i Južna Koreja, dok su pomalo razočarali Singapur, čija se ekonomija u posljednjem kvartalu smanjila 6,8 posto, zbog podbačaja farmaceutskog tržišta u toj zemlji, te Australija. Među dobitnicima, pak, Koreja je ostvarila nešto slabiji rast, ali ipak rast, s 52,8 u odnosu na 52,6 u studenome. Tajvan je također rastao nešto sporijim ritmom, s 58,4 na 58,7 u prosincu. Australija je tako ostala praktički jedina veća ekonomija u regiji koja je zabilježila ukupni pad od 2,7 bodova, na 48,5, što znači da se u cjelini sažela.

S druge strane plave loptice, nešto raznolikija slika, kao što s Europom već biva. Drugačija anketa, ovaj put o povjerenju potrošača, pokazala je nastavak skeptičnosti francuskih kućanstava u oporavak. Mjesečni indikator nacionalnoga statističkog ureda pao je za dodatni bod, na -31 u prosincu, suprotno očekivanjima analitičara.

Skeptična Europa. Takvi rezultati idu ruku pod ruku s anketom dnevnika Financial Timesa među poznatijim direktorima diljem Europe koji su bili podjednako neuvjereni u bolju godinu. Iako su bili zadovoljni održanjem profitabilnosti u prošloj godini, prije svega posljedici rezanja troškova, od ove godine ne očekuju posebno dobre rezultate. Nezaposlenost je i dalje visoka, investicije relativno niske, a Europa je u cijeli iskusila osjetno niže stope oporavka od Amerike, u velikoj mjeri zahvaljujući jakom euru, tvrde neki analitičari.

Njihovi susjedi Britanci, pak, u sasvim su drugačijem raspoloženju. Nekoliko različitih statistika probudilo je nade Britanaca kako će i njihova ekonomija konačno izaći iz recesije, nakon što su sve ostale velike ekonomije to uspjele. Prema Institutu za kupnju i nabavu, proizvođači su zabilježili najbolji mjesec u posljednje dvije godine, a dodatni razlog za optimizam su i druge statistike, poput porasta odobrenih hipotekarnih zajmova, kojih je, izvijestila je Središnja banka, obdobjeno više od 60 tisuća, što je najbolji rezultat od ožujka 2008. Pozitivna klima očitovala se i na Londonskoj burzi koja je ostvarila vrhunac u posljednjih 16 mjeseci. Usljed sve boljih podataka među ekonomistima u Britaniji razvio se spor oko održavanja deficita. Anketa Financial Timesa pokazala je kako 33 od ukupno 71 ispitanog ekonomista smatra da deficit treba održati s obzirom na to da je trajni oporavak još upitan, dok su drugi tvrdili suprotno, potkrepljujući to strahom od ozbiljne dužničke krize koja već neko vrijeme prijeti Britaniji.

Potrošnja mora slijediti. Na globalnoj razini realno je očekivati spori ali stabilni oporavak najviše pogonjen Azijom i vjerojatno Amerikom koja stoji sve bolje, dok su za Europu u cijelini prognoze još nezahvalne. Načelno, sve velike ekonomije, najvjerojatnije i Britanija, izasle su iz recesije, no pitanje je koliko će taj oporavak biti stabilan. Analitičari tvrde kako na starom kontinentu trenutačno postoji velik broj ‘zombija’, odnosno tvrtki koje formalno posluju ali su toliko opterećene dugovima iz prošlih dviju godina da je samo pitanje vremena kad će stavit ključ u bravu. Ponuda se evidentno oporavlja, ali razlog za zabrinutost su potrošnja i zaposlenost, dvije vrlo uporne statistike. Bez jasnog oporavka potrošnje, postignuti napredak proizvodnje mogao bi zaista rezultirati drugim padom, kojeg se mnogi još boje. S druge strane, mogući rast zapošljavanja do kojeg bi moglo doći uslijed povećane proizvodnje mogao bi rezultirati i konačnim usponom potrošnje na koju su bačene sve karte.

Statistički ured Republike Slovenije objavio je da je nezaposlenost u Deželi premašila psiholoških 10 posto. Tvrdi da je stečaj tekstilne tvornice Mure i 2.700 radnika na cesti najveći doprinos povećanju broja onih koji su u posljednjem kvartalu 2009. ostali bez posla. Ovih dana moglo bi doći do novog vala većeg povećanja nezaposlenih. Istraben je pred stečajem ili prisilnim poravnanjem, Global Prevent također, jer ovisi o narudžbama njemačke autoindustrije. I dok sindikati upozoravaju Vladu premijera Pahora da minimalna neto plaća mora biti 600 eura i za siječanj najavljaju generalni štrajk, slovenski premijer tvrdi da je Slovenija ‘tehnički izašla iz recesije’. Svoje mišljenje temelji na tome da je Slovenija u ovoj godini dvaput za redom na kvartalnoj razini imala pozitivan rast BDP-a. Naime, gospodarski se rast u drugom kvartalu u odnosu na prvi povećao 0,7 posto, a u trećem u odnosu na drugi čak jedan posto. Pri tome, očito iz političkih razloga, nije uzeo u obzir da se na godišnjoj razini bruto domaći proizvod (BDP) smanjio 8,3 posto!

Htjeli to političari priznati ili ne, Slovenija je u dubokoj gospodarskoj krizi. Medije pune alarmantne priče o ‘portugalskom’ scenariju katastrofe. Ugledni profesor dr. Jože Mencinger o gospodarskoj krizi održao predavanje u Donjem domu Slovenskog parlamenta, prije svega o ovisnosti realnog sektora i stvaranja tzv. kasino-kapitalizma. Kritizirao je gospodarsku ovisnost Slovenije o EU i također upozorio na institucionalnu ovisnost o Uniji: smjernicama, monetarnoj i fiskalnoj politici, kontroli tokova. Slovenska varijanta neoliberalizma koji dr. Mencinger naziva kasino-kapitalizmom također je utjecala na financijsko-gospodarsku krizu Dežele. Tvrdi da su uzrok takvoj situaciji vaučerska privatizacija, stvaranje vlasnika imovine umjesto vlasnika tvrtki, zatim globalizacija tržišta proizvoda i posredna globalizacija tržišta rada te mijenjanje radnika u fleksibilnu radnu snagu. Dr. Mencinger je u Donjem domu Slovenskog parlamenta, u kojem je mnogo predstavnika gospodarstva, rekao da su na stvaranje slovenskoga kasino-kapitalizma veoma utjecale financijske inovacije, promjena štednje u špekuliranje i štedište koji su ostvarivanjem virtualnog financijskog bogatstva postali dužnici. Misli da treba smanjiti ovisnost slovenskoga gospodarstva o njemačkome.

Opće nezadovoljstvo, nesigurnost i pad standarda, zamrzavanje plaća u državnoj administraciji i mirovina želi iskoristiti lider slovenske opozicije, prvi čovjek SDS-a Janez Janša. On je na jednoj javnoj tribuni rekao kako mu se čini da neka poglavlja, lekcije otprije dvadeset godina, treba ponoviti i da očekuje kako će se na prošle na slovenskim trgovima i ulicama vidjeti nezadovoljne.

Takve smo Janšine izjave već čuli. Riječ je o klasičnom marksističkom determinizmu: ekonomski kriza, socijalna kriza, politička kriza i na kraju prevrat. Uvjerem sam da je slovensko društvo sposobno potražiti demokratične odgovore na krizu i prevratnička sredstva. To nije poziv prema proleću, nego put u ledeno doba demokracije – prokomentirao je Janšin poziv na uličnu revoluciju predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar.