-
U drugom ste krugu predsjedničkih izbora podržali SDP-ova kandidata. Jeste li više slavili Josipovićevu pobjedu ili Bandićev poraz? Ni jedno ni drugo. HSLS je podržao Josipovića kao bolji izbor od dva kandidata. Nikada nisam slavio ničiji poraz, uostalom i prema Josipoviću imam dosta zamjerki. No za Hrvatsku je bolje da je Josipović na čelu zemlje. On će biti umjereni predsjednik, koji će surađivati s Vladom.
-
Koje su to zamjerke? Kao liberala nije me oduševila ideja crvene Hrvatske. Ako je to i bila pogreška, nije se smjela dogoditi. Stipe Mesić je napravio mnogo dobrih stvari, prije svega otvorio je Hrvatsku međunarodnoj zajednici. No na unutrašnjem je planu često ulazio u sukobe i to uvijek s istim skupinama, a to nije uloga predsjednika. Uloga je predsjednika da okuplja. Josipović ne smije ponavljati pogreške prethodnika.
-
Očekujete li da će dobro surađivati s Vladom? Malo se zna da je i Mesić s Jadrankom Kosor odlično surađivao. No s Josipovićem će suradnja biti još bolja, jer on sigurno neće ulaziti u sukobe ni s braniteljima, ni s Crkvom.
-
Uz čišćenje u HDZ-u, izbor Josipovića mogao bi označiti neki politički i ekonomski smjer. Jeste li ga i zato podržali? Kad sam izabran za predsjednika stranke, rekao sam da će HSLS imati jasne stavove. To smo već pokazali, od kriznog poreza, gdje se nisam složio sa svojim koalicijskim partnerima, do podrške Josipoviću u drugom krugu, a i prvi smo jasno reagirali po pitanju puča u HDZ-u. Što se tiče podrške Josipoviću, HSLS je prva stranka poslije SDP-a koja ga je podržala, bez namjere da trgujemo. Josipovića smo podržali iz uvjerenja da je bolje rješenje.
-
Imate li namjeru sastati se s SDP-om? Nikada nije bilo službenog sastanka HSLS-a i SDP-a, jer bi to u ovom trenutku bilo neprimjereno. Članovi smo vladajuće koalicije i dok je to tako službenih sastanaka neće biti, ali uvijek je bilo i bit će neformalnih razgovora.
-
Gospodarstvo je u teškom stanju. Može li zbog toga doći do prijevremenih izbora? Sada nas zanima hoće li se proračun ostvariti ili ne. Što će biti s novih 50 tisuća ljudi iz privatnog sektora koji će ostati bez posla u 2010. godini, što je s onih 50 tisuća koji su prošle godine ostali bez posla? Ako se brodogradilišta ne uspiju prodati ni na ponovljenom natječaju, tko će namaknuti 10-12 milijardi kuna iz proračuna? Nedavno smo se sastali s grupom ekonomista koji će se uskoro javno pridružiti HSLS-u te ćemo davati svoje prijedloge kao koalicijski partneri. No, pokaže li se da Vlada nema rješenja, da se zadržava masa korisnika proračuna koja se mora nahrani i da Vlada nije spremna ni na jednu reformu, onda će pasti sama po sebi.
-
Vlada će pasti i ako bude radila, jer će reforme biti ‘kažnjene’ na sljedećim izborima. Glavna je boljka svih političkih stranaka da kada dođu na vlast najprije financijski namire sve skupine kojima su nešto obećale na izborima. Zato je proračun toliko napuhao. Ako Vlada procijeni da ne može provesti reforme, bez obzira iz kojih razloga, onda treba razmišljati o novim izborima.
-
HSLS je prvi iznio ideju velike koalicije. Prvi su koraci u tom smjeru već učinjeni s Milanovićevim pozivom. Mislim da su neki moji prijedlozi pozitivno utjecali na neke inicijative oporbenih političara. Zoran Milanović izrazio je spremnost na razgovore u vezi s fondovima za pomoć gospodarstvu. To je velik iskorak s obzirom na donedavni način komunikacije s premijerom. Postoji na stotine dobrih hrvatskih tvrtki koje ne mogu premostiti sadašnje probleme s likvidnošću. Zašto im ne pomoći? Zašto ne u dogovoru svih stranaka, a posebno u dogovoru dvije najveće stranke? Poznavajući premijerku, mislim da će i ona biti spremna za te razgovore.
-
Je li velika koalicija pravo rješenje? Tu je temu nedavno prvi spomenuo Dražen Budiša, pa su me mnogi napali s obrazloženjem da će to uništiti male stranke koje će se naći između velikih stranaka. Mislim da to može samo umanjiti trgovački aspekt svih političkih stranaka.
-
Ali, ni državnu upravu ni teritorijalni ustroj ne mogu srezati sami HDZ ili SDP. Kad bismo se dogovorili da zajednički u idućih šest mjeseci napravimo tri-četiri važne reforme i onda raspišemo izbore, svi bismo pokazali veliku odgovornost prema državi i narodu, ali trebat će mnogo vremena da to sazrije u glavama političara.
-
No od koalicije, čini se, nema ništa, jer ni fond, kako sada stvari stoje, neće zaživjeti. Država već ima nekoliko milijardi kuna u postojećim fondovima za regionalni razvoj i za razvoj i zapošljavanje, novca ima i HBOR i poslovne banke koje ne znaju što bi s njime. Kad to zbrojimo, to je oko 10 milijardi kuna. Novac postoji, samo je pitanje kako će uz povoljne kamate biti plasiran u gospodarstvo.
Ako Vlada ne smanji proračun za 20 milijardi – idemo na izbore
Zbog velikog rizika banke ga ne žele plasirati ispod 10 posto, a država nije u stanju preuzeti rizik. Koji je to rizik, pa nismo u ratnoj zoni? Najgore je za banke da novac stoji neiskorišten. Ministar Šuker je tu odigrao dobru ulogu s posljednjom tranšom obveznica. Ostavio je poslovne banke na ‘ledini’ s viškom novca, pa sad same moraju razmišljati kako ga plasirati.
Problem je s državnim fondom najmanje dvostruk – kome će se i prema kojim kriterijima dijeliti novac? Velika je opasnost da to opet bude po ‘babi i stričevima’. Bilo bi idealno da to bude konzorcij privatnih banaka, da ne bude pri državi. Onda će poslovne banke paziti kome daju novac, neće biti političkog arbitiranja. Ako imaju viška novca, neka same smisle kako će ga plasirati gospodarstvu uz povoljne uvjete. Vrijeme kada su kredite davale samo za potrošnju, za kupnju stanova i automobila i ‘debelo’ zarađivale prošlo je. Neka smisle drugačiju kreditnu politiku.
Ima li HSLS neki ekonomski plan, strategiju, konkretan prijedlog kako izaći iz krize koja je prešla u recesiju? Liberali polaze od toga da država mora biti što manja i učinkovitija. Takav mora biti i proračun. Kad bi proračun bio manji, novac od kriznog poreza ne bi bio potreban. To je samo pitanje političke odluke. Zašto bi 245 tisuća ljudi radilo u državnoj upravi? Potpuno je pogrešna izjava novog ministra gospodarstva da u ovoj kriznoj situaciji država jamči radna mjesta u državnoj upravi.
Očito je s druge strane stola druga priča… Pitanje je li ova vlast spremna na reforme. Ako nema političke volje, neka to provede netko drugi, možda i MMF, ali reforme moramo provesti. Proračun ne može biti 120 milijardi kuna, idealno bi bilo stotinu milijardi. Treba ukliditi povlastice, pa na prihodovnoj strani neće trebati krizni porez. Time će se povećati potrošnja i opet će biti novca u proračunu. Ako se to ne može provesti, idemo na izbore, pa će nova vlast to napraviti u prvom godinama mandata.
To je politička abeceda koje se nije držala ni jedna vlast. Ali nikakva druga topla voda ne postoji. Građani moraju sudjelovati u demokratskim procesima, to im najviše zamjeram. Nisu organizirani, gdje ste vidjeli ozbiljan sindikalni protest? Gdje je tu bunt ljudi, gdje je borba za prava? Gdje su udruge koje nešto zastupaju? Uopće nema izravne demokracije. Nisu samo stranke ono što čini civilno društvo. Dokle god ljudi nisu spremni boriti se za svoja prava, nitko neće natjerati političku nomenklaturu da provodi reforme za koje je izabrana.
Zašto ste iz biznisa otišli u politiku, jer je lakše? U politiku sam došao iz uvjerenja. Prodao sam tvrtke, zbrinuo sebe i obitelj i sada se mogu baviti politikom bez opterećenja. Moj je jedini cilj okupiti što više pametnih ljudi u HSLS-u koji će davati konkretne odgovore. Idućih ćemo mjesecima izaći s nizom zakonskih prijedloga, otvoriti stranku, pozvati sve ljude koji žele dati doprinos, izrađivati programe i nuditi ih na političkom tržištu.
S kime ćete se ‘ekonomski’ ekipirati? Potkraj siječnja izaći ćemo s gospodarskim smjernicama i tada ćemo prezentirati imena ljudi koji su dio te ekipe. Riječ je o poznatim gospodarstvenicima.
S obzirom na to da je izgubio u predsjedničkoj utrci, mislite li da bi SDP mogao maknuti gradonačelnika Bandića? Njega ne možete smijeniti. Na referendum o smjeni mora izaći 51 posto birača. To je nemoguća misija i zato će HSLS biti inicijator izmjene zakona prema kojem bi taj cenzus bio 30 do 35 posto. Jedino dobro rješenje za Zagreb je obostrano dobrovoljno raspuštanje gradonačelnika i Skupštine i novi izbori. Ovo sada je pat-pozicija na štetu građana, uz posljedicu više cijene komunalnih usluga.
I dodatnog rastakanja gospodarstva… Zagreb, točnije Holding, čeka veliko restrukturiranje, jer i ondje ima viška zaposlenih. Prvi potez koji je Čović morao povući jest promjena kolektivnog ugovora, ukidanje rasta plaća šest posto svake dvije godine.
Imate li gradonačelnih ambicija? Ne, ali računam da će HSLS imati svoga kandidata na idućim izborima.
A vi računate na…? Moja je uloga da brinem o stranci. Dokle god HSLS ne postigne rejting od šest ili sedam posto, neću raditi ništa drugo. Primarno mi je vratiti rejting liberalnoj opciji u Hrvatskoj.
