Glavobolja je iskustvo koje dijele mnogi pojedinci u ljudskoj populaciji; svatko ju je od nas doživio bar jednom u životu. Procjenjuje se da od nje trajno ili povremeno pati od 15 do 20 posto osoba, najčešće između 25. i 65. godine života. Češća je među ženama u urbanom stanovništvu, kao i među onima čiji posao zahtijeva dulji boravak u zatvorenim prostorima, sjedenje, psihičke napore i veću koncentraciju.
Glavobolju mogu izazvati različita stanja u organizmu kao što su poremećaji vida, bolesti uha, nosa i grla, zuba i zubnog mesa, degenerativne promjene vratne kralježnice, promjene krvnog tlaka, prijašnja ozljeda glave, uzimanje ili prestanak uzimanja tvari poput kofeina, alkohola ili lijekova. Ipak, više od 90 posto glavobolja nije posljedica organskog poremećaja, nego psihosomatskih smetnji zbog nedostatka sna, profesionalnih teškoća i stresa. Dosad je znanstveno utvrđeno čak 13 oblika ceđe koje se prema intenzitetu, cikličnosti i modalnosti boli dijele na primarne i sekundarne. Primarna glavobolja prava je bolest izazvana čimbenicima koje se ne može uvijek utvrditi. Među njima su i oni hormonske i ambijentalne prirode. Sekundarne su pak glavobolje zapravo indikativni simptomi drugih poremećaja u tijelu.
