Utjecaj novog predsjednika i njegova budućeg tima ne treba podcijeniti. Korektno će surađivati s premijerom, ali i natjecat će se s njom, uz potporu SDP-a.
Već u izbornoj noći izabrani je predsjednik najavio, a poslije potencirao, odmak od SDP-a, ali naglasivši da se neće odreći socijaldemokratskog svjetonazora, koji će djeliti i većina njegovih suradnika. Ali, dodao je, bit će u timu i drugih opcija. Dakle racionalno i sukladno najavi da će biti predsjednik svih građana. Pozicioniranje i funkcioniranje Ive Josipovića kao predsjednika države bit će u dobroj mjeri određeno izborom predstojnika Ureda i ključnih savjetnika: za vanjske poslove, nacionalnu sigurnost i, kao što sâm ističe, za branitelje, jer se želi približiti toj populaciji. Stoga ne začuđuje medijska inflacija navodnih kandidata za te funkcije, iz ‘pouzdanih’ izvora, među njima mnogi ‘dežurni savjetnici’ koji su požurili u naručje pobjednika u izbornoj noći.
Bilo bi sukladno profilu Ive Josipovića, a i političkim običajima, da na Pantovčak ode s novim, svojim ljudima. Pritom će, vjerujem, pažljivo vagati i kombinirati njihovu stručnost, efikasnost, opću prihvatljivost i svjetonazorsku bliskost. Neki su se kandidati za najutjecajnije funkcije u Uredu, čini mi se, iskristalizirali već tijekom kampanje. Ako funkciju predstojnika Ureda definitivno odbije dr. Mirando Mrsić, na njoj bi se možda mogao naći odvjetnik Orsat Miljenić, koji je izučio diplomatski znan devedesetih godina u Haagu na najosjetljivijim pitanjima, funkcioniranju državne uprave u vrijeme Račanove vlade, kao šef Ureda za suradnju s haaškim sudovima i pomoćnik ministra za europske integracije, da bi ga se Sanaderova vlast olako odrekla u trenutku kad se ubrajao među petero najkompetentnijih državnih službenika. Uvijek je dobro surađivao s Ivom Josipovićem.