Ima je na tržnicama i, vakumirane, u supermarketima. Kisela repa drugo je, uz kiseli kupus, tradicijsko zimsko jelo kontinentalne Hrvatske. Preporučuju je i nutricionisti jer ima mnogo vitamina C, zbog čega pomaže organizmu u borbi protiv zimskih virusa i bakterija, a djeluje i antikancerogeno. Nekoć su je jeli siromasi, pa se u prvoj zagrebačkoj kuharici iz 1813. navodi recept za kuhanu kiselu repu koja se baci na zapržak pripremljena s grisom, a na kraju se u nju umiješa malo vrhnja. Tada se repa u Zagrebu, narezana na kockice, i pirjala na pošećerenom putru posutom brašnom. Tako propirjanu zalilo se govedskom juhom i služilo s kuhanim mesom, često i s ostacima od prethodnog dana.
Stoljeće poslije, prema kuharici Crvenog križa iz 1916., repa je već bila specijalitet i punila se slično kao paprike. Oguljenu repu izdubili su i vanjski dio kuhali u slanoj vodi pazeći da ne postane premekan. Izdubljenu sredinu narezali su na kockice, pobrašnili i posuli peršinom te pirjali na putru. Kuhani vanjski dio punili su nadjevom od pečene mljevene svinjetine, pirjane riže, vrhnja i jajeta. Tako napunjene repe složili su u posudu, zalili onom pirjanom repom i vodom ili juhom, prokuhali 15 minuta te zagustili vrhnjem.