Inozaduženje poduzeća točno je pola ukupnog duga – zbog novih Eurostatovih pravila prema kojima se u korporativni sektor ubrajaju državne tvrtke poput HBOR-a ili HAC-a.
Analitičari tvrde da makroekonomski bolje izgleda ako se u inozemstvu zadužuju poduzeća, a ne država. Hrvatska prema tom pokazatelju stoji dobro: prema posljednjim podacima za lanjski rujan zaduženost poduzeća točno je pola ukupnoga vanjskog duga zemlje – 21,4 milijarde eura. Trend povećanja zaduženosti korporativnog sektora i usporavanje državnog počeo je još 2008., dok je guverner Rohatinski banke još kažnjavao za svaki novi dug. Banke su zato svoje klijente, uglavnom velike i ponešto srednjih tvrtki, slale izravno svojim vlasnicima.
No Hrvatska baš nema toliko jakih tvrtki sposobnih zadužiti se izravno u inozemstvu. Tajna je, kažu analitičari, u novoj statistici. Prema Eurostatovim pravilima od početka 2009. HNB u rubrici ‘dug poduzeća’ vodi i državne tvrtke poput HAC-a ili HBOR-a. Naime, i prema novoj metodologiji obračuna deficita državnog proračuna te su tvrtke izbačene iz državnog sektora i ubačene u korporativni. To onda prilično diže brojku inozaduženja poduzeća. Osim toga lani je i Ina uzela milijardu dolara kredita, Agrokor se gotovo uopće ne zadužuje kod kuće, a i leasing-tvrtke kapital nabavljaju manje-više u inozemstvu.
Zapravo, svi hrvatski ‘blue chipovi’ guraju vanjski dug poduzeća. Banke su nakon propasti Lehman Brothersa svoj dug simbolično povećavale. No zbog dobre kapitalizacije, kažu analitičari, svježi im kapital i nije trebao. Iako je HNB revidirao podatke obrađene starom metodologijom, usporedbu su, tvrde analitičari, ipak nešto teže, pa brojke još zbujuju. Iz evidencije je sada teško iščitati što je doista dug privatnog sektora, a što državnog.
