Poseban prilog

Koje prepoznaju kao kvalitetno rješenje za zaštitu vrijednosti uloga uz vrlo nizak rizik. Iako će 2010. biti teška, očekujemo da će interes za ulaganje u fondove rasti kako godina bude odmicala. Na to će utjecati stanje u gospodarstvu, dakle rast zaposlenosti, proizvodnja, novčani viškovi. U krizi je raspoloživih viškova manje, ljudi su nesigurniji, pa se uglavnom odlučuju na njihovu alternativnu upotrebu, otplatu starih dugova, stvaranje kratkoročnih zaliha likvidnosti – kaže Jurišić.

Igor Pavlović, član Uprave PBZ Investa kaže da se i u krizi isplati ulagati u sve pomalo ako se proizvodi i usluge poklapaju s osobnim ciljevima i preferencijama. Rizično je ulagati na tržište kapitala ako imate kratkoročne ciljeve. Ako netko aktivno razmišlja o štednji za mirovinu tada ima dugoročne ciljeve i ulaže ‘male’ iznose u proizvode koji dugoročno donose prihod poput dužničkih papira, dionica, ovisno o riziku – poručuje. Stipe Lučić, broker Splitske banke, upozorava da je, unatoč povoljnim prilikama za dugoročno ulaganje na tržištima kapitala, na kraćim rokima situacija drukčija.

Oporavak svjetskih dioničkih tržišta ukazuje i na mogućnost određene nove korekcije u nadolazećim mjesecima. Također, kamate su na štednju u bankama i dalje atraktivne. S obzirom na sigurnost štednje i ne-sigurnost budućih kretanja u gospodarstvu depoziti će, vjerojatno, ostati prevladavajući način štednje građana – misli Lučić.

Hrvoje Krstulović, član Uprave Erste vrijednosnih papira, kaže da će i ova godina biti zahtjevna, no ipak očekuje vraćanje povjerenja investitora prema ulaganjima na tržištu kapitala. S obzirom na to da je teško predvidjeti točku konačnog oporavka tržišta, teško je reći kada i koliko ulagati u vrijednosne papire. No vjerujem da je tržište lani ipak dodirnulo dno i da među dionicama na ZSE postoji znatan potencijal. Uvođenje novih proizvoda na tržištu kapitala koji se očekuju tijekom ove godine moglo bi pozitivno djelovati na likvidnost, time i na mogućnost ostvarenja prihoda ulaganjem na tržište kapitala – procjenjuje Krstulović.

U Hypo banci kažu da i dalje očekuju zanimanje za štednju u devizama, jer su kamate visoke, posebno u usporedbi s kamatama drugih zemalja. Na tržištu je velika ponuda štednih i investicijskih proizvoda s kamatama do sedam posto na kunske depozite i do šest posto na oročenja u eurima. No za one koji razmišljaju dugoročno recesija je pravo vrijeme za povratak na tržište kapitala.

Inozemna tržišta nude veće mogućnosti ulaganja kao i bolju likvidnost u odnosu na domaće tržište. Preferencije su prema ulaganjima u fondove koji ulažu u defenzivnije sektore. Telekom kompanije s jakim cash-flowom isplativost su dugoročno ulaganje, a ulaganje u nekretnine prikladno je za imućnije investitore. Također uvijek preporučujemo ulaganje u životno osiguranje. Jedan od zanimljivih proizvoda koji kombinira štednju i ulaganje, primjerice životno osiguranje i ulaganje u jedan od fondova Hypo Investa. To je proizvod dugoročnog karaktera čija bi sinergija trebala rezultirati zadovoljavajućim prinosima – ocjenjuju u Hypu.

Direktorica Erste dobrovoljnog mirovinskog društva Senka Fekeža-Klemen priznaje da se dobrovoljna mirovinska štednja sporije razvija, jer se prodaje pojedinačno, a ne u ‘paketu’ s ostalim financijskim proizvodima. Ciljna skupina su financijski osvještene osobe s višim primanjima svjesne da se moraju same pobrinuti za financijsku neovisnost u vrijeme umirovljenja. Prednost je te štednje u određivanju dinamike uplata, što je važno u ova krizna vremena kada smo prisiljeni drukčije posložiti životne prioritete.

Važno je i to da ako se privremeno i prestane s uplatama to ne znači i prekid članstva. S izlaskom iz recesije doći će bolja vremena za taj proizvod. No i porezne olakšice poslodavcima za uplate u treći stup dodatno bi potaknule tu vrstu štednje – poručuje Senka Fekeža-Klemen.