Home / Tvrtke i tržišta / Prodaja nekretnina kao način restrukturiranja

Prodaja nekretnina kao način restrukturiranja

Bivše poslovno središte izdvojila u zasebnu tvrtku. Prodaja je oglašena prije 15-ak dana, a kako natječaj još nije okončan, iz Uprave kompanije nisu željeli davati nikakve komentare, pa čak ni odgovore na pitanja što će učiniti s novcem dobivenim od prodaje. I u drugim se kompanijama uglavnom oglašuju na pitanja o prodaji ‘obiteljskog srebra’. Predsjednica Uprave Badela 1862 tako nije odgovorila na pitanje hoće li i kada prodavati nekretnine na Borongaju. Plan restrukturiranja detaljnije je dosad iznio jedino Varteks, najavivši da planira ugasiti neprofitabilne dijelove kompanije, smanjiti broj zaposlenika, prodati dva projekta, City Centar Rijeka i Quatris u Zagrebu, a navedena je i mogućnost preseljenja kompanije na novu lokaciju.

Iako se ne čini nimalo oportunim, prodaja nekretnina uza smanjivanje operativnih troškova, školski je primjer restrukturiranja tvrtke u problemima. Prodaja nekretnina nije jedini način, ali je sigurno jedan od prvih koji poduzeća trebaju razmotriti kada dospiju u situaciju otežanog financiranja poslovanja, pogotovo ako je riječ o neoperativnoj imovini. U takvoj situaciji menadžment mora posegnuti za internim rezervama, a monetizacija neoperativne imovine sigurno je jedan od boljih načina – objasnio je konzultant Željko Perić.

Prve na ‘listi za odstrel’ obično su nekretnine koje se ne koriste u poslovnom procesu, a takvom logikom očigledno su se vodili i u Slobodnoj Dalmaciji i Mediki. Naime, obje kompanije imaju nova poslovna sjedišta u Dugopolju te su logično oglasile prodaju starih u središtu grada. Unatoč ne baš sjajnoj situaciji na tržištu nekretnina, stručnjaci smatraju da se i sada za nekretnine na dobroj lokaciji može naći rješenje.

Ponuda zemljišta, projekata i ‘starih’ kompleksa raste na cijelom hrvatskom tržištu. Interes za kupnju postoji, jer je često riječ o nekretninama na zanimljivim lokacijama (poput kompleksa Slobodne Dalmacije ili Medike u Splitu), ali vrlo je ograničen broj kupaca dovoljno financijski moćnih za ostvarenje transakcije. Mišljenja smo da će iz tog razloga samo dio tih nekretnina naći kupce ove godine. Zainteresiranih kupaca ima i naši smo kupce za neke od poslovnih nekretnina koje su stavljene na prodaju, no zasad su očekivanja prodavatelja i kupaca dosta udaljena – ispričala je Tea Dujmović iz King Sturgea. Prema njezinim riječima, kako bi prodali nekretnine prodavatelji moraju nerijetko ponuditi i popust od čak 30 posto, no dodala je da je teško generalizirati jer sve ovisi o kakvoj je nekretnini riječ.

Kolika je cijena pojedine nekretnine realna, ovisi o mnoštvu faktora, no komercijalne nekretnine, navodi Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, najčešće se kao optimalna uzima isplativost u roku od 12 godina. Cijena komercijalne nekretnine trebala bi biti jednaka 12-godišnjem najmu. Kod nas su nekretnine uglavnom bile precijenjene i neisplative. No, u posljednjih godinu dana cijene su prilično pale, osobito na perifernim lokacijama – kazao je Vujović koji kao i Dujmović smatra da bi nekretnine Medike, Varteks i Slobodne Dalmacije trebale naći kupca s obzirom na to da su na jako dobrim lokacijama. Lokacija HG Spotove zgrade u Zapruđu također je dobra, no kao i obično, pitanje je koju cijenu očekuje prodavatelj. Najteže će se prema procjeni stručnjaka trenutačno prodati nekretnine Badela 1862, budući da je riječ o parceli koja nije u središtu grada i u koju bi trebalo jako mnogo investirati, a banke trenutačno teško financiraju nove projekte. Primjerice, ni Badelov ‘susjed’ Kamgrad, koji je kupio obližnje Ghetaldusovo zemljište, nema osigurano financiranje za svoj projekt.

U svakom slučaju, prodaja nekretnina, pa makar bila riječ i o ‘obiteljskom srebru’ u vrijeme ekonomske krize, svim kompanijama koje na taj način pokušavaju riješiti problem likvidnosti neće biti jednostavan posao. Ipak, kada je za tvrtku pitanje ‘biti ili ne biti’ prodaju neoperativnih nekretnina, makar i uz diskont, ne bi trebalo doživljavati kao smak svijeta. Bitno je da tvrtka ne bude prisiljena prodavati ‘namještaj iz salona i slike sa zidova’.

Pad prodaje automobila veći od 50 posto na rub je doveo i brojne autokuće, pa se trenutačno oglašava prodaja nekoliko autosalona. Autosalon u Kustošiji, Renaultov na Branimirovoj, četiri salona Autokuće Lozić iz Osijeka, tek je dio nekretnina autokuća koje je recesija natjerala na uzmicanje. Kao i u drugim industrijama, i u ovoj veće autokuće s viškom gotovine na računu, koriste situaciju i preuzimanjem posrtnih autosalona povećavaju svoj tržišni udjel.