Štednja je temelj obitelji, ali i ekonomije

Treći stup, zasad čak i za Vladu neupitan iako ga je neizravno dobro ‘poljuljao’ loš Vladin prijedlog o ukidanju drugog stupu, čini dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Iznos štednje u tom sustavu određuje i visinu mirovine, uz dobit ostvarenog ulaganjem koje dobrovoljni mirovinski fondovi ulaže na tržištu. I država potiče dobrovoljno mirovinsko osiguranje s 25 posto iznosa godišnje uplate do najviše 5.000 kuna, tj. najviši državni poticaj može iznositi 1.250 kuna. Država potiče štednju odobravanjem poreznih olakšica u visini do maksimalno 12.000 kuna na godinu. Uštedeni novac s računa u trećem stupu može se podići najranije s 50 godina života kroz neki od odabranih oblika mirovine bez obzira na radni status, ili i ranije ako član fonda umre.

A to opet znači da su brojni osiguranici unatoč vremešnosti uzeli kredite uz jamce ili sudužnike kojima za slučaj smrti prije otplate kredita oporukom ostavljaju svoju kapitaliziranu mirovinsku štednju onima koji će u slučaju smrti prije otplate kredita morati preuzeti otplatu neotplaćenog kredita. Jednokratna isplata kapitalizirane štednje iz drugoga i trećeg stupu može biti iznos razmjeran ili još i veći od iznosa preuzete preostale otplate kredita.

Umjesto da je i taj klasični fond mirovinskog osiguranja financijski osnaživan, u protekloj je razdoblju osiromašivan (istopile su se i nestale dionice poduzeća u postupku privatizacije čija se nominalna vrijednost procjenjivala na više od 10 milijardi eura, a sve se manje uplaćivalo i doprinosa zbog sve veće nezaposlenosti). Zanimljivo je da se prava stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj (za razliku od službene kojom se stane ‘lakira’) točnije može utvrditi praćenjem statističkih pokazatelja o broju aktivnih osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja u posljednjih 20-ak godina.

Ishitrenim posezanjem za štednjom u drugom stupu i pokušajem da se tim novcem smanji deficit u prvom stupu mirovinskog osiguranja, dopuštanjem pljačke dionica poduzeća u pretvorbi iz portfelja prvog stupu mirovinskog fonda, smaživanjem poticaja i poreznih povlastica za mirovinsku štednju, Vlada umanjuje početno dobre učinke mirovinske reforme. A zbog toga nema više načina korištenja mirovinske štednje na financijskom tržištu, osim prema Zakonu o nasljeđivanju.