Zamagljivanje razloga ostavke

Dodatni problem građevinarima predstavlja i gotovo potpuno rezanje državnih investicija, koje se, prema mišljenju stručnjaka, neće vratiti na stare razine sve dok Hrvatska ne uđe u Europsku uniju i povuče novac iz EU fondova. Podatak da je u razdoblju od 2010. do 2012. godine planirano samo 7,7 milijardi kuna investicija u gradnju cesta, dok je samo u ovoj godini u tu svrhu utrošeno 6,8 milijardi kuna, više nego zorno pokazuje da će sljedeća godina za građevinarne iz područja niskogradnje biti itekako mršava. I da će se silazni trend fizičkog obujma građevinskih radova nastaviti i u ovoj godini.

Govačke centre, budući da su zakupima imaju potpisane višegodišnje ugovore. Novootvoreni trgovački centri već su spustili cijenu najma, a pritisak na cijene bit će prisutan i kad je riječ o trgovačkim prostorima u centru grada. Cijene zakupa u te dvije kategorije trgovačkih prostora past će, prema procjenama stručnjaka, između pet i 15 posto. Naravno, to se ne odnosi na strogi centar, koji će i dalje imati relativno stabilne cijene.

Rastuća nezaposlenost i opća ekonomska nesigurnost drastično su utjecale na pad potražnje za nekretninama u prošloj godini. Tome su sigurno pridonijele i visoke bankarske kamate i stroži uvjeti odobravanja kredita, pa je podatak da je pad prodaje nekretnina u 2009. godini iznosio oko 40 posto sasvim očekivano.

S obzirom na to da se još ne vide naznake ekonomskog oporavka, takva loša situacija dodatno će se produbiti. Zbog svega navedenog građevinari su zaustavili brojne planirane projekte i trenutačno se uglavnom dovršavaju objekti početni 2007. godine. Da se sve manje gradi moglo se vidjeti i iz podataka o obujmu građevinskih radova, koji je prvi put u drugoj polovini 2009. godine zabilježio pad.

• Kad se dovrše projekti početni 2007. godine, tržište će doživjeti pravi pad aktivnosti u stano-gradnji, veći od 30 posto. Silazni se trend neće zaustaviti sve dok se ne prodaju već sagrađeni stanovi, što ovisi o mjerama Vlade i bankama, koje bi trebale potaknuti kupnju stanova. U tijeku su razgovori pri Vladi o unapređenju prodaje stanova kao i dogovori s EBRD-om o kreditu od 200 milijuna eura za nastavak gradnje autoceste prema Sisku i Dubrovniku i mostu preko Drave, što bi umnogome popravilo ove negativne trendove. Kako hrvatsko graditeljstvo s 150.000 zapošlenih i oko 50.000 djelatnika u usko povezanim djelatnostima predstavlja lokomotivu cijelog gospodarstva, nužno je žurno uključivanje svih nadležnih ministarstava, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Agencije za promicanje izvoza i ulaganja kao i cijele Vlade RH na zaustavljanju propadanja graditeljskih tvrtki i još većem otpuštanju radnika – kaže Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK-u.

Skraćenje rokova plaćanja izvođačima radova na projektima kojima je javni sektor investitor, utjecaj na bankovne institucije kako bi olakšale dobivanje kamate na dulji rok te jamčile maksimalnu visinu kamata samo su neki od načina, smatra Rudolf Rom, kojima bi Vlada mogla pomoći građevinskom sektoru. On predlaže i da se PDV plaća prema naplaćenim, a ne prema izdanim računima te da Vlada inicira snižavanje cijena kod stanograditelja.

• Ujedno, o rezultatima ankete izvjestili smo ministricu Marinu Matulović Dropulić te očekujemo daljnje aktivnosti na poboljšanju uvjeta prodaje neprodanih stanova, plaćanje izvršenih radova u javnom sektoru, ali i osiguranje sredstava za novi ciklus gradnje u manje projekte koji brže vraćaju uloženi novac – ispričao je Rudolf Rom.

Svi involvirani u poslove s nekretninama jedino u intervenciji države vide spas građevinskog sektora. Uza smanjenje komunalnih davanja i plaćanje PDV-a po naplaćenim, a ne izdanim računima, najčešće mjere koje se prizivaju su subvencioniranje kamata na stambene nekretnine i osnivanje garancijskog fonda koji bi građanima jamčio tri do pet godina fiksne kamate na kredit.

No, ne slažu se svi s takvim pozicijama. Maruška Vizek smatra da je intervencija države u tržište nekretnina na način da se potiče prodaja novosagrađenih stanova prema sadašnjim cijenama posve suluda ideja.

• Svako neposredno upitanje države na tržište nekretnina u ovoj bi situaciji zaledilo cijenu nekretnina na sadašnjim razinama, što dugoročno može imati negativne posljedice na kupnju nekretnina, na buduću ponudu, a i potražnju. Tržište nekretnina treba pustiti da se ‘iščisti’ jer će ono samo kazniti investitore i građevinarne koji su u svoje potvrde ušli s rižičnim i nekvalitetnim projektima te čiji stanovi zapravo ne vrijede taj novac – zaključuje Maruška Vizek.

Ona smatra da bi država trebala promijeniti politiku sadašnjega poreznog sustava koji kroz porezne olakšice potiče potražnju za stambenim prostorom i stjecanje vlasništva nad nekretninama. Također, Vlada bi trebala relaksirati urbano planiranje, čime bi učinila ponudu građevinskog zemljišta elastičnijom, što bi u konačnici pojeftinilo stambenu gradnju i snizilo cijene nekretnina.

Njegove opsevace najvjerojatnije će biti uvažene, jer je pomoć države građevinarima, unatoč brojnim najavama, više nego upitna. Još prošle godine bivši premijer najavljivao je subvencije na kamate za stambene kredite, isto je najavljivao i zagrebački gradonačelnik, ali ništa se od navedenog nije obistinilo. I osnivanje Interventnog fonda za pomoć poduzećima u Hrvatskoj debelo kasni, pa je teško očekivati da će Vlada brzo osmisli nekakav oblik pomoći za građevinarne. S obzirom na dosadašnju brzinu u povlačenju antirecesijskih poteza, ne bi nas iznenadilo da se tržište nekretnina samo po sebi počne oporavljati prije nego što država priskoči u pomoć tom sektoru.