Televizija i internet vrste su zabave koje prolaze u krizi

Nakon rasta prihoda od 30-ak posto u 2009. kakva su vam očekivanja do kraja godine? – Teško je ponoviti toliki rast. Kod većine tvrtki na telekom-tržištu rast je posve upitan, prema rezultatima do kraja siječnja mogu tvrditi da će naš rast biti dvoznamenakast. Ciljamo da bude više od 20 posto, a glede profitabilnosti očekujemo da nam EBITDA skoči s 12 na 20 milijuna kuna. Televizija i internet vrste su zabave koje prolaze u krizi i tu vidimo priliku za rast, a još je važnije što nudimo znatno jeftinije proizvode nego konkurencija. Događa nam se da rastemo gotovo jednako kad imamo kampanje i kad ih nemamo. Ljudi su prepoznali našu uslugu, kao i to da marketing od usta do usta funkcionira.

Još uvijek bilježite znatan gubitak. Kada se očekuje neto dobit? – Sve uspješne tvrtke i u dobro i u loše vrijeme moraju paziti na troškove. Prošle godine nismo napravili znatnije restrukturiranje, ali smo ga napravili 2008. Gubitak od 30-ak milijuna kuna se smanjuje i naravno da je cilj svih vlasnika ostvariti dobit, ali sad nam je važnije da ne ovisimo o vanjskom financiranju. Prvi cilj, da operativna dobit bude pozitivna, ostvarili smo prije 3-4 godine, a većina alternativnih operatera tek ove godine. Već neko vrijeme od te operativne dobiti možemo pokrivati troškove, kamate itd., dok većina alternativaca nije došla u to stanje. Prelazak u pozitivan novčani tok ključni je trenutak. Trenutačno imamo velike akumulirane gubitke, prelaskom u pozitivan novčani tok, što je treća faza, stvaramo neki profit, a ne plaćamo porez na dobit, iako službeno ne prijavljujemo dobit, što je dobro neko vrijeme za tvrtku. Vjerujem da bi B.net pozitivan novčani tok trebao imati u 2012., a možda i 2011.

Što će biti generator rasta i planirate li neke nove usluge? Koliki vam je tržišni udjel? – Sada nam 50 posto prihoda otpada na kabelsku televiziju, a ostalo na internet i telefoniju. Imamo penetraciju od 30 posto dual i triple-play paketa i to će vjerojatno rasti na više od 40 posto, što će povećati udjel interneta i telefonije. No istodobno radimo i na novim TV paketima, stoga ne očekujem drastične promjene omjera. Trenutačno najveći rast ostvarujemo u paketima. Interaktivne usluge pružit ćemo do jeseni. Imat ćemo klasične usluge videoteke, snimanje na zahtjev i nešto dodatno, što ćemo objaviti kada bude aktualno. Što se tiče quad-playa, u ovom trenutku nisu sazreli uvjeti jer nijedan mobilni operater to nije spreman napraviti. Daju neprihvatljive ponude zato što štite svoje tržište, a mi to ne možemo sami napraviti.

Malo ste stali s izgradnjom infrastrukture. Kakvi su vam planovi i koliko je povoljno financiranje putem vašega vlasnika Bewaga? – Jedini smo alternativni operater koji radi isključivo na vlastitoj infrastrukturi, što nam daje mogućnost da sami utječemo na kvalitetu usluge i potpore te potpunu neovisnost u odnosu na HT. Pri izgradnji infrastrukture ipak se osjeti kriza jer je teže dobiti novac za financiranje i razvoj. Planirali smo ulaganja od 10 milijuna eura u ovoj godini.

Što s ujedinjenim HT-om? – Ima li pomaka u radu HAKOM-a? Hoće li ujedinjeni HT s novom optičkom infrastrukturom pomesti tržište? – Stvari se događaju u pozitivnom smjeru, ali još dvostruko sporije nego što bi trebale. Nemamo ništa protiv spajanja mobilnog i fiksnoj dijela HT-a, ali jako je važno da se konačno računovodstveno odvoje usluge i da se točno zna što je fiksna telefonija, internet, IPTV i da se ne događa da se iz profitabilnih usluga novac prebacuje u one u gubitku. Regulator bi trebao spriječiti sve što uništava tržište. Nije problem što će HT ponuditi ujedinjenu uslugu, ali sve te usluge moraju ponuditi na tržište s adekvatnom veleprodajnom cijenom da ih i drugi operateri mogu ponuditi, a agencija ih mora pritisnuti da ta veleprodajna cijena nije simbolična. Nije problem ni gradnja optičke mreže, ali kako je, zahvaljujući položaju monopolista i zaštićenom položaju u ovom prijelaznom razdoblju, dobar dio profita HT-a napravljen novcem poreznih obveznika, ne bilo fer da sada taj novac ulažu u novu infrastrukturu koju neće biti prisiljeni iznajmiti alternativnim operaterima po prihvatljivim uvjetima. Propadnu li alternativci i počnemo se vraćati u monopol, cijene će ponovno rasti. HAKOM je već zauzeo stav da će ih prisiliti na iznajmljivanje infrastrukture, ali je važno pitanje pod kojim uvjetima.

Spekuliralo se o razgovorima između vas i Metroneta i H1. Ima li kakvih pomaka? – I dalje mislim da bi konsolidacija bila dobra i šanse su ove godine dvostruko veće nego prošle, ali nemam konkretnih spoznaja da bi se to moglo uskoro dogoditi. Nismo u ozbiljnim pregovorima ni s jednom tvrtkom.

Je li točno da ste se nakon brojnih pritužbi protiv HT-a domaćim regulatorima zajednički odlučili žaliti Europskoj komisiji? – Mislimo da Agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) nekim reakcijama ne pogoduje razvoju tržišta jer previše štiti bivšeg monopolista. Nakon nekih negativnih odgovora obratili smo se Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, a kako svi ti procesi teku sporo, uputili smo dopis Europskoj komisiji i obratili im pozornost na neke stvari koje nisu prihvatljive u europskim zemljama. Budući da je proces u tijeku, ne mogu ga komentirati.

Na koje se načine još uvijek koči razvoj tržišta? U čemu je problem s Iskonom? – Iskon je klasičan trojanski konj. Oni su dio HT-a i trebaju imati iste regulatorne obveze, ali ih nemaju, što je problem. HAKOM-u je predugo trebalo da ih proglasi operaterom sa znatnom tržišnom snagom. Iskon ide s nekim ponudama ispod cijena alternativnih operatera, u poslovnom i rezidencijalnom segmentu. Iskon je 2005. poslovao s dobiti, a 2008. je imao gubitak više od 40 milijuna kuna. Ako se zanemari dio investicijskog ciklusa, vidi se da su usluge davane ispod cijene. Taj gubitak financira HT, ali tako dobije puno više, jer je Iskon fokusiran samo na tržište gdje rade alternativci, idu ispod njihove cijene i uništavaju ih niskim marginama. Tražimo da regulator ograniči taj damping.

Što se događa s prodajom B.neta? Zadnji zainteresiran bio je PE fond Mid Europa. – Glede MidEurope, to ne mogu komentirati jer je to posao vlasnika. Nadzorni odbor Bewaga odlučio je da će nas prodati, no stvar je procjene kad će to biti. Proces prodaje već je bio pokrenut, no finalne ponude nekoliko strateških i financijskih investitora stigle su potkraj 2008., u jeku najveće financijske krize, pa su vlasnici procijenili da je to najgori trenutak za prodaju tvrtke.