45INA uz

je dobro prošao da mu i News Corp., pod čijim je plaštom film pro- ducen, duguje vječnu zahvalnost. Usred jedne od najgorih kriza me- dijski je konglomerat ostvario izvrsne financijske rezultate uglavnom zahvaljujući sjajnom uspjehu ‘Avatara’. Za razliku od ‘Titanica’, koji je fenomen zbog činjenice što je tako dje- tinjast film zaradio toliko novca i osvojio toliko nagrada, ‘Avatar’ je sjajno pogodio posve drugo vrijeme u razvoju čovječanstva ili njegovu nazadovanju postavši simbol modernog eskapizma potpomognutog sve boljom tehnologijom.

Odmah nakon prikazivanja elektronički svemir foruma raspisao se o novom filmu, tehnološki revolucionarnom, i svijetu koji tako varljivo, ali uvjerljivo, nudi iluziju da se pojavio i sindrom depresije prouzro- čene ‘Avatarom’. Oni tankoćutniji bili su oduševljeni pitoresknim svij- etom Jamesa Camerona, koji je, doduše, realizirao neki očalinko ispred računala, toliko da im se realni svijet razularenih bankara i po- divljalih činovnika koji stvaraju planove za konačno rješenje pušenja i debljanja, učinio toliko odurnim i odbojnim da su poželjeli ubiti se. Možda pretjerano, ali kad čovjek bolje razmisli…

Kad je riječ o filmu, toliko razvikanom, osvojio je više-manje i kritiku i publiku iako objektivno nije toliko riječ o filmski posebno atrak- tivnom naslovu (Cameron nikad nije bio pretjerano darovit redatelj) koliko o doista vrhunskoj, utopističkoj zabavi kreiranoj u vrijeme koje sve više treba upravo takav oblik bijega od nemilosrdnog sustava i su- manutih ljudi. Cameronu se mora priznati da je realizaciji pristupio tolkienovskom ozbiljnošću.

Svijet ‘Avatara’, točnije svijet Pandore, smješten je u galaktici negdje daleko, gdje ljudi, u širem smislu te riječi, po starom običaju dugo nje- govanu na Zemlji ruju tražeći mineral unobtajni, pri čemu im stalno smetaju dosadni domoroci Na’viji. Film, dakle, ima vrlo dobru rela- ciju na stvarnost usprkos SF temelju, a posebno je interesantno kako će glavnu bitku voditi s filmom svoje bivše žene ‘Narednikom Ja- mesom’, koji polazi od nešto drukčijih postavki o svijetu u kojem ži- vimo, odnosno od dobronamjernih američkih vojnika zarobljenih u paklu Iraka koji nema razumijevanja za demokraciju i kapitalizam.

‘Avatar’ nije nastao tek tako, nego su prvi koraci napravljeni čak i prije ‘Titanica’ 1994., no tada još nije bila dostupna tehnologija potrebna za vjerno stvaranje Cameronova svijeta. Strpljen – spašen. Šesnaest godina poslije sve je bilo spremno. Da glavni likovi ne bi, poput onih iz Boyleova ‘Žala’, govorili hrvatski pretvarajući se da govore neki svoj jezik, s radom na pravom jeziku Na’vija počelo se u ljeto 2005. Osmišljeno je otprilike tisuću riječi kojima je Cameron dodao 30-ak svojih. S obzirom na niz motiva koji su se kroz filmsku i literarnu umjetnost provlačili bezbroj puta, nije dugo trebalo proći od početka prikazivanja da se počnu javljati razni ‘pokrađeni autori’, odnosno ljudi koji su tvrdili da je Cameron uzeo upravo njihov pred-ložak ili ideju. U argumentaciji su navodili upravo ono što im nimalo ne pomaže – motive reciklirane n-puta u raznim umjetničkim for- mama. Čudno, recimo, da se još nije javio Kevin Costner tvrdnjom da mu je ukraden ‘Ples s vukovima’ (odbačeni pojedinac, vojnik, odlazi na zadnju granicu, prekrasno netaknutu, upoznaje se s divljim domo- rocima prema kojima je skeptičan, a naposljetku postaje jedan od njih).

Uspješni James Francis Cameron zapravo je Kanadanin, rođen 1954. godine. Podmladak je iz Kapuskasinga u provinciji Ontario – sin Shirley, umjetnice u slobodno vrijeme i medicinske sestre u stvarnom životu, električara Phillipa. Srećom za njega, nakon završenog koledža Stam- ford, obitelj se seli u Kaliforniju 1971. gdje James, očito rastrzan, stu- dira fiziku i engleski, ali naposljetku odabirom filozofije kao glavnog predmeta rastjeruje sve sumnje da će biti fizičar. Kao i svi velikani školovanje nikad nije dovršio, slijedeći umjesto toga strast za speci- jalnim efektima i filmom.

Nakon napuštanja školovanja vozi kamion i piše, a ključni trenutak događa se 1977., kad je pogledao svježe izdan prvi nastavak ‘Ratova zvijezda’, što ga je potaknulo na davanje otkaza na mjestu kamionđžije i ulazak u filmsku industriju. Nakon toga piše prvi scenarij, unajmljuje opremu, kojom u prvi mah ne zna baratati, i snima film. Taj amaterski uradak nije zabilježio uspjeh, pa je James bio prisiljen.

Osim što na užas ozbiljnih filmskih kritičara najavljuje je 3D verziju ‘Titanica’ za ovu godinu, Cameron planira snimiti, kao što je rekao, barem jedan nasta- vak ‘Avatara’ iako svaki imalo bolji poznavatelj zna da će ih zasigurno biti više od jednoga. Poradit će i na filmu ‘Battle Angel’, adaptaciji jednog od triju nastavaka manga-stripa istog na- ziva. Osim tih dvaju redateljskih zadataka namjerava producirati i remake filma ‘Fantastic Voyage’. Sve dalje od toga ideje su kojima se poigrava.

Nakon što je oborio sve rekorde prema prihodima i brzini zarade, ‘Avataru’ se smiješi bar još jedan nastavak iako se nagađa da je Cameron već počeo raditi na dva nastavka. Zaposliti se u Studiju ‘Roger Corman’ gdje izrađuje makete. Ubrzo postaje umjetnički direktor na projektu ‘Battle Beyond the Stars’, a prvi zapažen rad obavlja na specijalnim efektima u Carpenterovu ‘Bijegu iz New Yorka’. Nakon prtljanja po specijalnim efektima konačno piše scenarij za ‘Terminator’, film koji će ga ‘staviti na kartu’. Film je važan na nekoliko razina. Lansirao je Cameronu kao ozbiljnog redatelja, Arnolda Schwarzeneggera kao više-manje ozbilhnoga glumca, stvorio je legendarni lik Sare Connor i priskrbo samom Cameronu treću ženu Lindu Hamilton, koja je tumačila ulogu Sare. Financijski je madioničar stvoren – produkcija je stajala otprilike 6,5 milijuna dolara, prihodovao je 78.

Slijede drugi dio ‘Aliena’, ‘Bezdan’, ‘Terminator 2’, ‘Istinite laži’ i ‘Titanic’, kojim je razbio sve iluzije da se u Akademiji i filmskom svijetu cijene ozbiljna ostvarenja. U njegovu su vlasništvu trenutačno tri Oscara, sva tri za ‘Titanic’, koje je dobio za najbolju režiju, najbolju montažu i najbolji film. Ovu je godinu počeo Zlatnim globusom za najbolju režiju, pa se on i njegov obilježavaju nadaju još jednom trolistu jer je dobio iste tri nominacije kao i u slučaju ‘Titanica’.

Brza analiza njegova rada otkrila je nekoliko po- navljajućih motiva koji vjerojatno, fajdovski gledano, govore o njegovoj osobnosti. Prevladava njegov pesimistički odnos prema budućnosti čovječanstva koje se stalno opasno igra tehnologijom, korporativna pohlepa i jaki ženski likovi. Potonje mu je, očito, slaba točka jer se ženio pet puta i do posljednje supruge Suzy Amis brakovi mu nisu uspjevali. Suradnik Orson Scott Card opisao ga je kao sebičnog i okrutnog tipa. ‘Prema meni je bio ljubazan jer sam si mogao priuštiti odlazak, ali svi su se oko njega osjećali jadno. Njegova neljubaznost nije nimalo pomogla filmu, a ljudi nisu bili motivirani raditi brže ili bolje’, rekao je svojedobno. Slično iskustvo imala je i Kate Winslet, koja je, doduše, bila nešto obzirnija u opisu Camerona kao simpatičnog, ali temperamentnog tipa.

Iako kontroverzan i očito ne previše omiljen među suradnicima, James Cameron ‘Avatarom’ je svakako potvrdio status u filmskoj industriji, ali i povećao svoju važnost. Štoviše, njegova ostavština u sklopu filmske industrije neće se pam- titi kao umjetnički vrhunac, ali činjenica da je uspio zaraditi toliki novac s osrednjim ostvarenjima koja najveće prednosti izvlače iz računalno stvorenih svjetova i likova svakako je vrijedna nekog fakultetskog kolegija u budućnosti. S druge strane treba priznati i vje- štinu koju je pokazao u akcijskim elementima, od kojih nijedan nije prošao neprimijećeno i koji su vrlo uspješno, kao, uostalom, i ‘Avatar’, spojili tehnologiju s filmskim izričajem.