U poduljoj karijeri Cameron nije snimio previše filmova, ali zato je u opus ubrojio hitove poput ‘Terminatora’, ‘Istinitih laži’, ‘Titanica’ i sada ‘Avatara’, postavši tako jedan od najprofitabilnijih redatelja u povijesti čiji su filmovi ukupno zaradili otprilike 6,5 milijardi dolara. Najnoviji film ‘Avatar’ razbija dolarske granice brže nego ijedan drugi: zaradio je otprilike milijardu dolara nakon samo 17 dana prikazivanja.
Čovjek nije posebno radišan, ali kad sjedne u redateljski stolac, pretvara se u tvornicu novca. U slučaju Jamesa Camerona kovancica ‘manje je više’ doista dobiva posve novu dimenziju. U poduljoj karijeri nije snimao previše filmova, ali zato je u opus ubrojio hitove poput ‘Terminatora’, dva nastavka (oba su sjajno prošla) drugog dijela ‘Aliena’, ‘Istinitih laži’, ‘Titanica’ i sada ‘Avatara’, postavši tako jedan od najprofitabilnijih redatelja, čiji su filmovi ukupno zaradili otprilike 6,5 milijardi dolara. Samo posljednja dva iscjedila su više novca nego što bi neki redatelji uspjeli u pet karijera i doveli do toga da se čovjek sâm sa sobom natjecao na listi najisplativijih filmova svih vremena.
‘Titanic’, snimljen 1997. godine, uspio je zasjesti na mjesto prvog po zaradi baš otprilike na kraju ere prvoloptaškog filma po kojem je Hollywood postao zloglasan, inkasiravši 1,8 milijardi dolara, što samo po sebi možda i ne bi bilo toliko sporno da pritom taj posve osrednji film nije dobio 11 osvojenih Oscara od 14 nominacija, uključujući one najvažnije, za režiju i najbolji film. Na prvome mjestu najprofitabilnijih filmova zadržao se 12 godina, koliko je Cameronu, koji je netragom nestao nakon tog neočekivanog i nezasluženog uspjeha, trebalo da se vrati na scenu jači nego ikad. U tom dugom razdoblju petljao je s nekim dokumentarnim, potpuno nezapaženim projektima, a kad je sve konačno bilo spremno za još jedan spektakl, potukao je samog sebe.
Njegov ‘Avatar’ razbio je dolarske granice brže nego ijedan film zaradivši otprilike milijardu dolara nakon samo 17 dana prikazivanja. Gledano posve poslovno, zaraditi milijardu dolara prodajom u 17 dana doista je impresivan potvrat. Da bi naposljetku pobijedio vlastiti ‘Titanic’ na domaćem tržištu, trebalo mu je sedam tjedana, kad je ‘Avatar’ dosegnuo magična 602 milijuna dolara na američkim blagajnama premašivši tako psihološku barijeru od 600 milijuna, koju je sâm Cameron postavio.
Ipak, postoji rekord koji nije potučen iako ima vremena, a to je prodaja karata rastegnuta na sva vremena (otkako film postoji), gdje još vlada, usprkos golemoj količini raznih hitova od tada, ‘Zameo ih vjetar’ iz davne 1939. Treba li reći – sprema se nastavak?
U skladu s takvim uspjehom Akademija filmskih umjetnosti odlučila je dodijeliti Cameronoj filmu devet nominacija za Oscara, zbog čega je izostala mogućnost da se redatelj nadmaši i na tom području.
Paradoksalno, ‘Avatar’ je nedvojbeno bolje ostvarenje od ‘Titanica’, koji nema nikakvu ozbiljnu umjetničku vrijednost jer riječ je o petparačkom ljubiću za šiparice, no stavljen u odnos s ozbiljnim filmskim ostvarenjima, ‘Avatar’ zapravo može biti ponosan i na toliko nominacija. Cameronov posljednji hit toliko je dobro prošao da mu i News Corp., pod čijim je plaštom film pro-duciran, duguje vječnu zahvalnost. Usred jedne od najgorih kriza me-dijski je konglomerat ostvario izvrsne financijske rezultate uglavnom zahvaljujući sjajnom uspjehu ‘Avatara’.
Za razliku od ‘Titanica’, koji je fenomen zbog činjenice što je tako dje- tinjast film zaradio toliko novca i osvojio toliko nagrada, ‘Avatar’ je sjajno pogodio posve drugo vrijeme u razvoju čovječanstva ili njegovu nazadovanju postavši simbol modernog eskapizma potpomognutog sve boljom tehnologijom.
Odmah nakon prikazivanja elektronički svemir foruma raspisao se o novom filmu, tehnološki revolucionarnom, i svijetu koji tako varljivo, ali uvjerljivo, nudi iluziju da se pojavio i sindrom depresije prouzro-čene ‘Avatarom’. Oni tankoćutniji bili su oduševljeni pitoreskim svijetom Jamesa Camerona, koji je, doduše, realizirao neki očalinko ispred računala, toliko da im se realni svijet razularenih bankara i po-divljalih činovnika koji stvaraju planove za konačno rješenje pušenja i debljanja, učinio toliko odurnim i odbojnim da su poželjeli ubiti se. Možda pretjerano, ali kad čovjek bolje razmisli…
Kad je riječ o filmu, toliko razvikanom, osvojio je više-manje i kritiku i publiku iako objektivno nije toliko riječ o filmski posebno atraktivnom naslovu (Cameron nikad nije bio pretjerano darovit redatelj) koliko o doista vrhunskoj, utopističkoj zabavi kreiranoj u vrijeme koje sve više treba upravo takav oblik bijega od nemilosrdnog sustava i su-manutih ljudi. Cameronu se mora priznati da je realizaciji pristupio tolikovskom ozbiljnošću.
Svijet ‘Avatara’, točnije svijet Pandore, smješten je u galaktici negdje daleko, gdje ljudi, u širem smislu te riječi, po starom običaju dugo nje-govanu na Zemlji ruju tražeći mineral unobtanj, pri čemu im stalno smetaju dosadni domoroci Na’viji. Film, dakle, ima vrlo dobru rela-ciju na stvarnost usprkos SF temelju, a posebno je interesantno kako će glavnu bitku voditi s filmom svoje bivše žene ‘Narednikom Ja-mesom’, koji polazi od nešto drukčijih postavki o svijetu u kojem živi-mo, odnosno od dobronamjernih američkih vojnika zarobljenih u paklu Iraka koji nema razumijevanja za demokraciju i kapitalizam.
