O što se cijeli svijet autoindustrije potpuno okreće ekološkim automobilima u Hrvatskoj nikog ne zanima. Naime, u tom je smislu Lijepa Naša prava oaza na Starom kontinentu jer se kupcima bilo kojeg automobila s ekološkim predznakom u Hrvatskoj ne nude nikakve pogodnosti. Za razliku od većine europskih zemalja koje subvencijama i manjim nametima izlaze ususret proizvođačima ‘zeljenih’ vozila, naša su nadležna tijela potpuno inertna.
Ono što u teoriji izgleda iznimno loše, u praksi je, nažalost, još naglašenije. Poražavajući prodajni rezultati hibridnih automobila u Hrvatskoj, koji nisu oslobođeni nikakvih nameta, domaći zastupnike bacaju u očaj. No pravi problem očekuje se kad u Hrvatsku stignu električni automobili, već nekoliko mjeseci zastupljeni na europskim prometnicama. Nissan Leaf, Mitsubishi Miev ili Peugeot Ion samo su neki od automobila čiji je dolazak u Hrvatsku zbog lošeg zakona pod velikim upitnikom. Spomenuti električni modeli, koji su bez ikakve dvojbe budućnost autoindustrije, u Hrvatskoj nisu poželjni. Električni modeli koji se pune na klasičnu utičnicu za struju zbog nedostatka infrastrukture u Hrvatskoj nemaju što tražiti. I dok se na primjerice njemačkim benzinskim postajama mogu sve češće pronaći takve utičnice, kod nas se još izmišlja topla voda.
Zbog nedostatka bilo kakve ideje, a kamoli perspektive, domaći zastupnici već nekoliko mjeseci odgadaju planove o uvozu električnih automobila. Njihovo nezadovoljstvo mjerodavnim tijelima ima argumentirane temelje, no uzevši u obzir mačehinski odnos države prema kompletnoj domaćoj autoindustriji, takav razvoj situacije nikoga ne može iznenaditi. Ne treba biti prepametan da se osmisli jasna strategija prilagodbe europskim standardima. Kopiranje modela iz razvijenijih zemalja može biti odličan početak za hvatanje koraka s novim tehnologijama koje će nedvojbeno obilježiti desetljeće pred nama.
Investitori i ove godine očekuju isplatu cjelokupne dobiti u obliku dividende, što je HT-ovu dionicu dovelo do najviše razine još od travnja 2008. godine.
Od početka rujna prošle godine cijena HT-ove dionice povećala se od 227 kuna do prošlotjedne najveće razine od 314 kuna iako je tjedan završila padom na 301,66 kuna. To je četveromjesečni rast cijene od 33 posto, što ju je dovelo na razinu na kojoj je posljednji put bila u travnju 2008. Razlog je toliko brzog rasta cijene, među ostalim, u dva važna činitelja. Prvi je pripajanje T-Mobilea Hrvatska d.o.o. društvu HT-u d.d., službeno provedenom 31. prosinca 2009. upisom u registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Pripajanjem se nastoji racionalizirati poslovanje i spojiti operativne procese dviju tvrtki u jedan sustav, što bi trebalo smanjiti troškove poslovanja i tako u budućnosti povećati profit. Drugi je razlog moguća dividenda. Naime, prošle je godine isplaćena dividenda u ukupnom iznosu od 2.455.837.164,65 kuna, odnosno 29,99 kuna za dionicu. Dobit iz 2008. bila je dvije milijarde i 103 milijuna, a ostatak dividende isplaćen je iz zadržane dobiti prijašnjih razdoblja. To je visoka dividenda koja je dioničara donijela prinos od 11,44 posto. Kao i prošle godine ovogodišnja redovita Skupština dioničara i glasovanje o dividendi očekuje se u travnju, pa stoga ne začuđuje što je u nedavnom razdoblju porasla potražnja za HT-ovim dionicama. To implicira očekivanja investitora o ponovnoj isplati cjelokupne dobiti u obliku dividende.
