Home / Biznis i politika / e-KLAĐENJE

e-KLAĐENJE

Samo Hrvatska lutrija najavljuje ulazak u online klađenje. Ostali se ne usude zbog prejaka stranih ilegalaca. Nelojalne konkurencije bit će sve dok država, po uzoru na Sloveniju, ne zabrani pristup internetskim stranicama stranih kladionica.

Ako je prije dvadesetak dana donesen pravilnik kojim je napokon u Hrvatskoj omogućeno klađenje internetom, ljubitelji klađenja još će neko vrijeme morati pričekati kako bi legalno uplatili prve online oklade. Naime, još nijedna kladionica nije zatražila dopuštenje Ministarstva financija za organiziranje internetskoga klađenja.

Većina vlasnika kladionica još se premišlja hoće li u ponudu uvesti i taj način klađenja, a neke kladionice u početku ne ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom. Jedina kladionica koja nam je potvrdila da će u skoroj budućnosti zatražiti spomenutu dozvolu jest Hrvatska lutrija, u kojoj vjeruju da će internet vrlo brzo uzeti važan dio tržišta klađenja.

  • Može se očekivati da u dvije godine udio internetskog klađenja u ukupnim uplatama za klađenje bude između 20 i 30 posto. Procjenu temeljimo na rezultatima sličnih nam zemalja, primjerice susjedne Slovenije. No to će ovisiti o mnogim parametrima, počevši od spremnosti naših igrača da prihvate obveznu registraciju uz provjeru starosti, do njihova povjerenja u internetsko plaćanje, brzine širenja širokopojasne mreže, efikasnosti sprječavanja nelegalne konkurencije (djeletnosti stranih priređivača koji nemaju koncepciju u Hrvatskoj, a takse plaćaju u zemljama u kojima su registrirani po znatno nižoj stopi) – objasnila je Nora Cecić, glasnogovornica Hrvatske lutrije.

Da će segment internetskog klađenja rasti, ponajprije zahvaljujući tomu što će mnoge mlađe generacije, kojima internet nije nepoznanica, vrlo brzo usvojiti takav oblik klađenja, uvjereni su i u Stanleybetu, no ipak dvoje hoće li organizirati online klađenje. – Za sada još razmatramo hoćemo li zatražiti dopuštenje Ministarstva financija za pokretanje usluge internetskog klađenja – rekao je Božo Matić, direktor Stanleybeta.

Za razliku od te kladionice u Hattricku i ne mogu zatražiti dozvolu za online klađenje jer imaju samo 52 zaposlenika, dok je prema pravilniku za to potrebno minimalno 100 zaposlenih. Unatoč tomu glavni menadžer Hattricka Dragan Blaškan smatra da je nelojalna konkurencija iz inozemstva glavni razlog što se većina vlasnika kladionica još premišlja hoće li staviti internetsko klađenje u ponudu. – U samom početku krećemo s hendikepom. Moramo plaćati godišnju naknadu od tri milijuna kuna, porez na uplatu, zaračunavati igraču manipulativne troškove na dobitke veće od 30 tisuća kuna, dok strane kladionice ne moraju ništa od toga. Dok se ne riješe svi ti detalji, ne znam koliko će se kladionica odlučiti na internetsko klađenje. Vjerujem, samo vodeća ili prve dvije – kazao je Blaškan.

Upravo zbog toga što strane kladionice nisu podložne plaćanju poreza, ne postoje ni podaci koliki se dio tržišta trenutačno odnosi na online uplate. – Smatram da trenutačno ne odlazi mnogo na internetsko klađenje, no ipak taj segment tržišta ne smijemo zanemariti. U budućnosti će sigurno taj postotak porasti i zbog toga što će se pojaviti domaći priređivači internetskog klađenja, koji će igračima unijeti i dodatnu sigurnost i brže isplate dobitaka – smatra Blaškan.

No iako su svi kladioničari suglasni s tvrdnjama da online klađenje ima velik potencijal, ne žure se zgrabiti taj dio kolača. Unatoč dugom iščekivanju regulative koja će omogućiti online klađenje, u Hrvatskoj, čini se, ono neće doživjeti brz procvat jer problem nelojalne inozemne konkurencije nije riješen. Na naš upit na koji način mogu onemogućiti rad nelegalnim inozemnim online kladionicama, umjesto odgovora iz Ministarstva financija naveli su nam članak zakona koji govori o visinama kazni za inozemne kladionice. No i prijašnja zakonska rješenja propisivala su slične kazne za sve one koji organiziraju klađenje bez valjanih dozvola, no inozemne kladionice te odredbe do sada nisu sprječavale da ponude internetsko klađenje u Hrvatskoj.

Možda bi se u ovom slučaju trebali ugledati na Sloveniju, u kojoj su spomenuti problem riješili zabranom pristupa internetskim stranicama stranih kladionica.

Ekonomsko kriza uzela je maha i na tržištu klađenja. Unatoč uvriježenomu mišljenju da je klađenje otporno na recesiju, podaci govore da se broj uplata u kladionice u prošloj godini ipak smanjio. U 2008. Hrvati su na klađenje potrošili oko 4,68 milijardi kuna, dok su u 2009. uplatili oko 224 milijuna kuna manje. U isto vrijeme smanjio se broj kladionica. Od njih 12 iz 2008. godine ostalo ih je samo devet jer su kladionice Derby, Mediabet i Žderić otišle u stečaj.