Oslanjanje na građevinarstvo, domaću potrošnju i strane kredite dovelo je zemlju do financijskog kolapsa. Riječ je, dakako, o Grčkoj, čija su zaduženost i proračunski deficit te Vladina nemogućnost da ih smanji doveli u pitanje funkciranje eurozone.
Čelnici skupine zemalja u eurozoni svakodnevno pojačavaju pritisak na grčku Vladu ne liječi se više ni prijetnji ispadanjem iz eurozone. Od Grčke se traži da smanji deficit na tri posto BDP-a do 2012. (s 12,7 posto), uvede nove poreze i snažno poradi na otkrivanju poreznih utaja.
Grčki ministar financija zahtjeve komentira da je to kao ‘da pokušavate promijeniti smjer Titanica’. No ako se Titanic ne zaokrenje, zna se što mu se može dogoditi.
