MUZEJ GRADA ZAGREBA Ima li industrijska baština budućnost

Izložba u Muzeju Grada Zagreba upozorava na opasnost od uništenja vrijednih industrijskih objekata na atraktivnim lokacijama.

Među prvima su u nas o vrijednoj industrijskoj baštini progovorili Riječani koji se doista mogu pohvaliti sjajnim objektima starijim od sto godina poput tvornice papira Hartera, svjetski poznate tvornice Torpedo ili pojedinih dijelova riječke luke, a ovih je dana u Muzeju Grada Zagreba u Opatičkoj 20 otvorena studijska izložba kojom se želi upozoriti na najstariju sačuvanu industrijsku arhitekturu građenu u drugoj polovini 19. stoljeća do raspada Austrougarske Monarhije pod naslovom ‘Modernizacija na periferiji carstva: zagrebačka industrijska baština 1862.-1918.’.

Proučavanje starih tvornica koje su u svoje vrijeme bile simboli razvitka, a danas mnoge od njih više ne rade i zgrade propadaju, poput zagrebačkog Paromlina, primjerice, odvijat će se u izložbenim ciklusima tijekom nekoliko idućih godina u projektu koji vodi Muzej Grada Zagreba i kao autor potpisuje Goran Arčabić. Ovo je prva izložba iz ciklusa ‘Zagrebačka industrijska baština – povijest, stanje i perspektive’ koja želi vrednovati i prezentirati najzanimljivije primjere.

Mnoge su tvornice iz 19. stoljeća sjajna arhitektura s velikim dvoranama, dobro građeni objekti s unutrašnjim dvorištima u kojima se diljem svijeta revitaliziraju i konzervatorski uređuju zgrade koje više nemaju prvobitnu funkciju, a uz određena ulaganja mogu ponovno oživjeti. Zagrebačka Gliptoteka HAZU u Medvedgradskoj 2 primjer je kako zgrada građena kao kožara već niz desetljeća dobro funkcionira kao izložbeni prostor sa stalnim postavom i dvoranama koje primaju povremene izložbe, revije i druga događanja u frekventnom dijelu grada gdje su devedesetih unesene urbanističke izmjene.

Da gradani vole upoznati industrijsku arhitekturu primjerom je pokazala i posljednja Noć muzeja. Brojni posjetitelji ušli su u pogone 118 godina stare Zagrebačke pivovare u Ilici 222 gdje su u dvorištu mogli vidjeti stari vodotoranj, punionicu piva i linije koje rade punom parom, sve do prezentacije pravilnog točenja. Otvaranje vrata pivovare i uvođenje publike u ‘tvornički krug’ ujedno je i atraktivan dio i nastavak izložbe koja je fotografski i filmom predstavljena u Muzeju Grada Zagreba. Imamo mi i Gredelj uz željezničku prugu s njegovim starim pogonima uz koje je otvoren Željeznički muzej, u blizini je sjajna zapuštena zgrada ‘Nade Dimić’ u Branimirovoj ulici, a naša najveća sramota je požarom opustošeni Parošini u samom središtu grada.

Izložba u Muzeju Grada Zagreba želi upozoriti na opasnost od uništenja baštinskih vrijednih industrijskih objekata na atraktivnim lokacijama. Ona upire prstom na najvrednije tvornice koje bi u nekim boljim gospodarskim okolnostima mogle biti prenamijenjene u muzejske, kazališne, klupske ili neke druge kulturne sadržaje.