Dr. BORIS COTA, ekonomski savjetnik predsjednika Republike Hrvatske

Virtualni svijet ‘Second Life’ mogao bi postati okruženje u kojem dogovarate poslove. Njegov osnivač Philip Rosedale uvjeran je da je riječ o budućnosti internetske komunikacije. I tehnološki divovi grade svoje virtualne platforme za sastanke.

Dvije manje tvrtke dogovaraju suradnju i zajednički izlazak na europsko tržište: jedna je iz Hrvatske, druga s Islanda. Nakon nekoliko sati razgovora predstavnici obje strane nasmiješe se i direktor jedne tvrtke stisne ruku direktoru druge. Nakon toga isključe se s interneta i svatko nastavi svoj dan – svaki na svom kraju kontinenta. Ključ? Rukovanje i nasmijevanje lica i čaše vode i keksić na stolu bili su virtualni. U svojim uređajima direktori su zadovoljni zbog obavljenog posla. Uštedjeli su novac i vrijeme za putovanje, njihov je avatar izgledao savršeno i nisu se morali previše brinuti o tome jesu li izabrali prikladnu kravatu, a mogu se i pohvaliti da su bili ekološki savjesni.

Virtualni svijet ‘Second Life’, koji mnogi još doživljavaju isključivo kao igru, mogao bi postati okruženje za rad i dogovaranje poslova. Njegov osnivač Philip Rosedale misli da je riječ o budućnosti internetske komunikacije, osobito pogodnoj za izobrazbu i poslovanje. Za web-stranicu Fastcompany istaknuo je nekoliko prednosti virtualnih sastanaka u ‘Second Life’ u odnosu na druge vrste internetskih konferencija: U ‘Second Life’ razvili smo mogućnost upotrebe 3D glasa, što znači da ćete onoga tko vam govori slijeva čuti upravo s te strane. To se ne može izvesti ni spikerfonom ni Skypeom ni većinom sustava za videokonferenciju. Druga velika prednost jest što poslovni čovjek može sjediti za virtualnim stolom u ‘Second Life’ s mnogo kolega iz udaljenih krajeva i bilo koji od njih može u tom virtualnom okruženju pokazati prezentaciju u PowerPointu ili web-stranicu na zidu virtualne sobe za sastanke.

Virtualni sastanci tog tipa mogli bi uskoro postati standard u poslovnom svijetu. Pioniri koji su u takvu budućnost već zakoračili jesu IBM i Microsoft.

IBM je prošle godine predstavio 3D virtualnu okolinu sličnu popularnom ‘Second Life’ za održavanje sastanaka, s avatarima i bijelim pločama za pisanje. Ondje se mogu organizirati konferencije, sesije ‘brainstorminga’ i privatni sastanci. Sudionici mogu komunicirati tekstom ili u audioformatu, mogu razmjenjivati dokumente i ostavljati poruke. IBM je svojim zaposlenicima u svibnju prošle godine ponudio Virtual Collaboration for Lotus Sametime, poznat kao Sametime 3D. U IBM-u Hrvatska ima zaposlenika koji sudjeluju u tom programu. Riječ je najčešće o ‘brainstorming’-sastancima koji se zakazuju u sklopu portala Virtual Space; održavaju se nekoliko puta na mjesec. Korisnici s pomoću ‘plugin’ koji se instalira u Sametime klijentu pristupaju sučelju koje se koristi platformom OpenSim. Sučelje je gotovo istovjetno onom u ‘Second Life’. Izvan IBM-a Hrvatska nekoliko je IBM-ovih poslovnih partnera koji testiraju tu tehnologiju – objašnjava Ivan Turčin, specijalist za Websphere i Lotus Collaboration iz IBM-a Hrvatske.

Osim Virtual Collaboration for Lotus Sametimea, trodimenzionalne prezentacije virtualnih sastanaka, u IBM-u Hrvatska svi zaposlenici svaki dan upotrebljavaju Lotus Sametime za održavanje ‘ad hoc’ virtualnih sastanaka s kolegama diljem svijeta. Za unaprijed planirane virtualne sastanke u IBM-u se rabi Lotus Live Meetings Cloud. Njegova je specifičnost mogućnost održavanja sastanaka između zaposlenika IBM-a, poslovnih partnera i korisnika. Lotus Live Meetings naslanja se pak na Lotus Connections, socijalnu poslovnu mrežu u kojoj su skupine korisnika, blogovi, adresari, wiki, podijeljene datoteke itd.

Međutim, na domaćoj poslovnoj pozornici na sklapanje ugovora u ‘Second Life’ uglavnom se nezainteresirano ili u nevjerci odmahuje rukom. Najdalje što je većina domaćih tvrtki došla kad je riječ o virtualnim sastancima jest komuniciranje zaposlenika na Facebooku i Twitteru, većinom i bez znanja šefova. Praksu je to ‘legalnija’ i uspješnija što je kompanija veća, povezanija s međunarodnim partnerima i konkurentima. Prirodno, medijske kuće prve su objeručke prihvatile nova sredstva komuniciranja, ali i dalje ponajprije za dijalog s čitateljima i klijentima. Marketinški potencijali odavno se iskorištavaju. Najdalje su otišle kompanije kojima je komunikacija osnovna djelatnost.

Vipnet ima stranicu na Facebooku. Ovisno o vrsti sadržaja i temi zaintersirane pojedince okupljamo i na posebno kreiranim stranicama na toj društvenoj mreži. Dobar je primjer Vip Music Club, aplikacija s više od tri tisuće obožavatelja koje redovito obavještavamo o novostima o toj usluzi, emisiji Vip Music Cluba i glazbenoj sceni. Nudi i mogućnost sudjelovanja u raznim nagradnim igrama, osvajanje ulaznica za koncerte te razmjenu fotografija bendova, a opcijom za rasprave učinkovito pratimo želje i očekivanja svoje ciljane skupine korisnika – kažu u Vipnetu.

Dobro strateški osmišljen ulazak u svijet novih medija, prije svega društvenih mreža, tvrtkama pruža platformu za povećanje konkurentne prednosti uz minimalne troškove. Tvrtkama je svakako u interesu biti aktivni sudionik društvenih mreža jer im uspostavljanje dvosmjerne komunikacije s ciljanim skupinama osigurava korisne povratne informacije. Kao što kaže Rosedale iz ‘Second Lifea’: Danas je ekonomija kreativna djelatnost. Sposobnost da se radi i posluje u virtualnom radnom prostoru čini poslovanje zabavnijim, jeftinijim, i sve to tvrtki u korist.