Gruntovnica u Zagrebu prekoredno uknjižuje vlasničke prijevare

Na pisanoj požurnici sudac Đuro Sessa napisao je svojom rukom da predmet treba žurno riješiti zbog moguće prijevare ili spora, umjesto da s upisom treba stati dok se ne provede istraža.

Aprepastila me spoznaja da je u Hrvatskoj i formalno ozakonjen upis vlasništva na temelju – prijevare. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te Zakonom o zemljišnim knjigama, pojednostavljeno, propisana su dva uvjeta za stjecanje vlasništva. To su pravni posao (prodaja, nasljeđivanje, zamjena, darovanje, itd.) i uknjižba u vlasničke knjige redom prvenstva upisa.

I kad se dogodi prijevara u kojoj netko proda istu nekretninu, primjerice trima kupcima, svi se iscrpljuju na tome koji se od prevarenih kupaca uknjižio prije potpuno pritom zanemarujući činjenicu da je riječ o upisu na osnovi prijevare. Zašto jedino kod upisa vlasništva ne vrijedi pravilo da je ništavan ugovor zaključen na prijevaru?

U konkretnom primjeru Vladimir Debeljački prodao je isti stan u Berislavićevoj ulici u centru Zagreba skladatelju Ivici Krajaču, povjesničarki Zvjezdane Sikirić-Assouline i odvjetnici Jerini Malešević. U utrci do gruntovnice prva je do cilja stigla Zvjezdana Sikirić-Assouline. Ivici Krajaču uspjelo je ‘sarmirati’ prevaranta i vratiti svoj novac. Jerina Malešević sve je izgubila, pa vodi sudski spor protiv Republike Hrvatske dokazujući što je sve država propustila osigurati za regularnost utrke za upis vlasništva na temelju reda prvenstva.

Vladimir Debeljački, koji je prodao isti stan trima kupcima, osuđen je pravomoćno na dvije i pol godine zatvora, ali još čeka da ga upute na izdržavanje kazne (u Hrvatskoj se čeka i na ‘zatvorske usluge’ slično kao i na, primjerice, zdravstvene).

Iz zapisnika sa sudenja u sporu Jerine Malešević protiv Hrvatske vidimo da je Zvjezdana Sikirić-Assouline, shvativši da je prevarena, potražila pomoć odvjetnika Đure Maurmana, koji joj je savjetovao da je najvažnije prije drugih predati prijedlog za upis uknjižbe vlasništva na spornoj nekretnini.

Premda je mlada od drugo dvoje prevarenih, Zvjezdana Sikirić-Assouline možda ne bi stigla prva predati prijedlog za upis uknjižbe da nije bilo ‘dopinga’ požurnicom Đure Sesse, tadašnjeg predsjednika Općinskog suda u Zagrebu. Postavlja se pitanje zašto u ovom slučaju nije bila dovoljna zemljišnoknjižna plomba koja se mora staviti odmah čim netko predaje prijedlog za zemljišnoknjižni upis, neovisno o tome kad će molba biti riješena. Zašto je trebalo i hitno rješavanje u predmetu u kojemu ništa nije upućivalo na hitnost?

Svjedokinja Nada Orečić, koja je kao referentica rješavala upis uknjižbe Zvjezdane Sikirić-Assouline (Predmet Zs-9892/04), izjavila je na sudskom ročištu da je taj predmet bio preko reda priljben u rad. – Predmet mi je signirao predsjednik Đuro Sessa. Uobičajeno je bilo da kad se dobije u rad hitan predmet uz broj spisa ili na požurnici bude navedeno i zašto je dan u rad. U konkretnom slučaju u predmetu Zs-9892/04 bila je naznaka na požurnici, ali ne znam tko je sastavio požurnicu ni njezin sadržaj, ali sjećam se da je bila riječ o ‘mogućnosti prijevare ili spora’. Za požurnice koje su dostavljane predsjedniku suda predsjednik je svojom rukom napisao broj spisa, razlog požurnice, datum i potpis, te bi se takav spis dostavio u rad referentu. Isto je bilo i u predmetu Zs-9892/04 rekla je svjedokinja. To znači da je kao vlasnica uknjižena jedna od triju prevarenih osoba, a da nitko nije zahtijevao, pa ni sudac Sessa, da se privremeno stane s uknjižbom i pokrene istraža o ‘mogućoj prijevari’.