Home / Komentari i stavovi / Mnogo se najavljuje, ništa se ne gradi

Mnogo se najavljuje, ništa se ne gradi

Postoje planovi za gradnju četiriju velikih kongresnih centara u Dubrovniku, Splitu, Opatiji i Zagrebu, ali nisu daleko odmakli. Istodobno stručnjaci za kongresni turizam pogled usmjeravaju na nedavno sagrađene arene.

Iako se svi slažu da su mogućnosti Hrvatske, posebno Zagreba i Dubrovnika, u kongresnom turizmu velike, svakom od tih gradova još nedostaje važan dio ponude – veliki kongresni centar. Na svjetskoj razini potražnja za tom vrstom usluge stalno raste i većina turističkih prihoda u svjetskim razmjerima otpada upravo na kongresni turizam. Hrvatska, čini se, zbog nedovoljno razvijenih kapaciteta gubi veliki dio velikog i slasnog turističkog kolača. Postoje, doduše, planovi za gradnju četiriju velikih kongresnih centara u Dubrovniku, Splitu, Opatiji i Zagrebu, ali svi su projekti ili u fazi izrade projekta dokumentacije ili se još nisu počeli tražiti potencijalni investitori. Jedino se za zagrebački projekt znaju neki detalji: trebao bi se graditi polivalentni kongresni centar kapaciteta od otprilike 3.500 ljudi s nizom manjih dvorana različitog kapaciteta.

Kongresni centar znatno bi pridonio razvoju Zagreba kao respektabilnoga kongresnog odredišta jer bi, osim što bi omogućio kandidiranje za mnogo više kongresa i drugih skupova, utjecao i na poslovno-kongresni imidž grada – objasnio je Zlatan Muftić, voditelj Kongresnog uređa u TZ-u grada Zagreba. Kongresni turizam velika je korist za grad jer su turisti koji dolaze na takve skupove dobri potrošači. Njima osim osnovnih usluga koje podrazumijevaju prijevoz i smještaj trebaju i mnoge druge kao što su prijevoz taksijem, usluge prevoditelja i turističkih agencija, večera u restoranima, najam opreme i slično. Tržište kongresnog turizma mijenja se i svaki je dan sve zahtjevnije. Današnji svjetski trendovi podrazumijevaju mogućnost održavanja više skupova na jednome mjestu.

Iako je Hrvatska u posljednje vrijeme sve popularnije svjetsko odredište, zbog nedostatka većih kongresnih kapaciteta organiziraju se manji kongresi koji donose i manju zaradu. Kongresni centri pružili bi mogućnost razvoja kongresnog turizma, pozitivno utjecali na produljenje sezone i privlačenje svjetskih hotelskih lanaca te na urbanistički razvoj pojedina odredišta. ‘Pametni’ kongresni centri posve su prilagođeni zahtjevima organizatora i omogućavaju istodobna događanja: prijam polaznika, gala večere, kongrese, skupovi. Dokazali su se u pozitivnoj praksi zemalja u kojima posluju.

U Hrvatskoj danas nema klasičnoga kongresnog centra, nego su u toj kategoriji ponude Koncertna dvorana ‘Vatroslav Lisinski’, Zagrebački velesajam i Hypo centar u Zagrebu – objasnio je Nikola Račić, direktor Hrvatskoga kongresnog i insentivnog uređa u HTZ-u.

Dok se u Hrvatskoj još čekaju potencijalni investitori i oteže se s pripremom projekata, stranci ne čekaju i ulažu mnogo novca da bi razvili svoje kongresne kapacitete. Dobar primjer stiže iz Pekinga, gdje su samo nekoliko dana nakon završetka Olimpijskih igara gotovo sva sportska borišta bila pripremljena za prihvat gostiju kao novi kongresni centri. Ne samo da su te dvorane imale sve što treba kongresnom centru nego su im i kapaciteti bili rasprodani.

Tako dolazimo do priče o arenama koje zjape prazne nakon završetka Svjetskoga rukometnog prvenstva u Hrvatskoj. Zašto se ti reprezentativni prostori ne upotrebljavaju kao kongresni centri, teško je reći. Poznavatelji prilika u toj djelatnosti objašnjavaju da se te dvorane ne mogu pregraditi u više manjih, što je nužno za kongresne centre. No nije li mnogo jeftinije preinačiti prazne dvorane nego izdvojiti velik novac za gradnju novih centara koja će se čekati još godinama?