Najbolja neposredna strana investicija

Dr. BORIS COTA, ekonomski savjetnik predsjednika Republike Hrvatske, na povećanje osobne štednje (primjer su stambene štedionice). No, u prvom slučaju riječ je o nepopularnim mjerama. Ako zbog toga takve mjere izostanu ili su nedovoljne za rast investicija, dolazi do novog zaduženja. No, to povećava ranjivost zemlje zbog egzogenih utjecaja (od zemalja od kojih je pozajmljena štednja). Osim toga, takva politika stvara generacijski problem, jer će buduće generacije morati vraćati veći dug. Zato je u tom slučaju najbolja neposredna strana investicija čiji bi efekt bio proizvodnja namijenjena izvozu. Taj je učinak dosad u najvećoj mjeri izostao.

• Zašto? – Neposredne strane investicije ovise o velikom broju varijabli (poput političke stabilnosti, stupnja demokracije, pravne sigurnosti, stupnja korupcije, sagrađene prometne infrastrukture, navika stanovišta, veličine ljudskog kapitala, zemljopisnog položaja i regionalnog okruženja itd. Kada se te varijable analiziraju u Hrvatskoj, jasno je zašto je taj efekt izostao. No, kako taj negativni učinak popraviti? Najprije jačanjem vlada-vine prava, kao nužnog uvjeta, a potom industrijskim politikama. No, pritom treba znati da i mnoge mjere fiskalne politike djeluju kao industrijske politike.

• Što će biti s tečajem? – U općem slučaju nominalni je tečaj samo jedna od cjenovnih varijabli konkurentnosti. Ako promjena tečaja ne djeluje na konkurentnost jer je izvoz cjenovno neelastičan, nominalni tečaj gubi smisao varijable i postaje parametar. Relevantne su studije pokazale da promjena tečaja kune ne bi dovela do povećanja izvoza. No, nažalost, generacije ekonomista su učile da se tečaj kao jedinom varijablom rješava povećanje izvoza i smanjivanje uvoza. Na kraju i nobelovac Krugman upozorava na olako shvaćanje uloge tečaja u rješavanju gospodarskih problema. Osim toga, da bi se i napravila promjena tečaja i da bi pozitivno djelovala na izvoz, ona često zahtijeva ispunjavanje određenih preduvjeta (često je to zahtjev za uravnoteženim budžetom). Stabilnost tečaja ostaje uvjet stabilnosti cijena u Hrvatskoj. Osim toga, HNB, kao neovisna institucija koja ima kredibilitet, vodi politiku tečaja na način za koji vjeruje da je najbolji. Dosadašnja relevantna istraživanja dosad nisu pokazala da bi to trebalo biti drugačije.

• Što mislite o privatizaciji preostalih tvrtki u državnom vlasništvu poput CO-a, HPB-a, HEP-a? – Načelno bih bio za privatizaciju iako oblik vlasništva ne određuje efikasnost poslovanja poduzeća. Zašto privatizirati? To je u vezi sa stupnjem demokracije. U hrvatskim uvjetima, gdje društvo ipak nije dovoljno demokratski sazrelo, pokazalo se da je država često loš gospodar. To nas vodi pitaju efikasnosti vlasničke strukture i vladavine prava.

Sveučilišta većinom kupuju licencije i omogućuju svojim članovima korištenje webinara, u tom slučaju osoba treba samo računalo s pristupom internetu. Ovisno o pružatelju internetske usluge, webinari mogu omogućiti anonimno sudjelovanje tako da su onda sudionici nesvjesni ostalih uključenih u sesiju. To iskustvo, međutim, može biti manje stimulativno za učenje, a sudionici se katkad osjećaju i usamljenima. Sandra Kučina Softić, voditeljica Centra za e-učenje pri Sveučilišnom računarskom centru Sveučilišta u Zagrebu, ističe neke od prednosti koje su donijeli webinari.

• Nastavnik može održati predavanje ili konzultacije sa svojim studentima dok je nazočan konferenciji ili službenom putu na drugom kraju zemlje. Još je bolji primjer kada nastavnik predaje na više ustanova. Troškove putovanja i vrijeme može znatno uštedjeti držeći predavanje putem webinara iz svoje radne sobe – kaže Kučina Softić.

Razni sastanci koje je bilo teško i skupo organizirati jer su sudionici iz različitih mjesta, čak i zemalja, mogu se jednostavno održati putem webinara. Čak i rad na članku dvoje kolega iz različitih zemalja više nije problem, kaže Kučina Softić. Ona webinare koristi i kao predavač i kao sudionik.

• Upravo sam nedavno pratila tečaj o e-učenju putem webinara. Webinare organiziram za potrebe posla, kada trebam održati neku prezentaciju kolegama o novim tehnologijama i alatima e-učenja ili kada trebam održati neki sastanak na međunarodnoj razini. Posljednje što sam takvo radila bio je webinar s kolegom iz Belgije na kojem smo pisali izvještaj studij-skoga posjeta. Stavili smo dokument u wordu u webinar i zajedno smo radili na njemu. Usporedno smo mogli komentirati sadržaj i razmjenjivati ideje o tome što treba biti u izvještaju – opisuje Kučina Softić.

Silvio Šagovac predavač je na webinariima na temu Microsoft Office – Word 2007. Organizator tog webinara je organizacija Suradnici u učenju. S obzirom na to da je riječ o relativno mladoj praksi, broj zainteresiranih razlikuje se ovisno o temi i terminu predavanja.

• Nažalost, kod nas još ne postoji toliko velik interes za webinara kao u ostalim zemljama, no taj broj neprestano raste – kaže Šagovac te ističe kako nedostatak webinara za predavača jedino to što nema ‘jelesne’ komunikacije između predavača i publike.

Centar za e-učenje pri Sru kontinuirano radi na implementaciji e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu i visokom obrazovanju. Jedna od aktivnosti Centra bila je i uspostava sustava za webinare za potrebe akademskih zajednica. Za tu uslugu Centar je pripremio i priručnik za rad sa sustavom webinara te tečaj. No, osim akademskih zajednica, webinari hvataju maha i u gospodarstvu.