Home / Tvrtke i tržišta / U recesijskom vremenu ulaže se u rabljene strojeve

U recesijskom vremenu ulaže se u rabljene strojeve

Otkad su investitori ulazak Hrvatske u EU počeli smatrati svojom skorijom mogućnošću, uočen je rast interesa stranih investitora u hrvatske kompanije i povećano zanimanje hrvatskih kompanija za nalaženje stranih ulagača, kaže Jurgis Oniunas, izvršni direktor Ascendant Capital Advisorsa. Pretpostavka je da će se u Hrvatskoj približavanjem EU smanjivati rizici, što će rezultirati većom vrijednošću tvrtki.

  • Sada je pravo vrijeme da te tvrtke uđu na tržište. Taj se fenomen pojavio u gotovo svim zemljama Srednje Europe prije njihova ulaska u EU – kaže Oniunas. Osim toga, ulaskom u EU Hrvatska će ostvariti pristup financiranju za velike infrastrukturne projekte. Može se očekivati, kaže Oniunas, da će EU fondovi uložiti stotine milijuna eura u projekte razvoja prometne infrastrukture, uključujući i željeznice što će pozitivno utjecati i na zaposlenost.

Optimizma ima i na tržištu kapitala. – Trenutak integriranja Hrvatske u EU trebao bi donijeti novi zamah, investitore i povećanje domaćih indeksa. Taj nije već ugrađen u cijene – kaže Ivan Ivinić, predsjednik Uprave Ilirika Investa, dodajući da ne očekuje ogroman rast, nego pozitivan trend koji je u Ilirici već prisutan jer su u posljednja dva mjeseca uvećali imovinu 20 posto. S druge strane, Vjeran Filippi iz Adriatia Capitala smatra da je očekivani ulazak u EU već ugrađen u cijene na domaćem tržištu te da globalna kretanja imaju sve manje utjecaja u odnosu na neprovođenje nužnih reformi u Hrvatskoj. Ulazak u EU bio bi vrlo važan, kaže Filippi, kad bi izostao jer bi vjerojatno tada došlo do katastrofe na tržištu.

Ideja pozitivnog pogleda na svijet, vjerovanja u sebe i neodustajanja povećava mogućnosti, no ako netko uporno udara glavom u zid i nema podrške okoline spasnut će mu i optimizam – kaže Rijavec. Optimizam ima smisla do neke granice jer, primjerice, nezaposlenima i poduzetnicima pred bankrotom teško može pomoći samo pozitivan stav. No, optimizam je, kaže Rijavec, crta ličnosti koja je u 40 posto slučajeva urođena, ali može se i učiti.

Što na to sve kažu poduzetnici? Nikola Mikić, vlasnik i direktor Estare Culto Modne odjeće kaže da je u životu i u poslu nepopravljivi optimist. – Uvijek gledam pozitivno i zato uvijek negdje pronalazim rješenje. Tako djelujem i na svoje okruženje. Datum ulaska u EU više je psihološke naravi, sigurno će dati dodatnog entuzijazma za poslovanje, iako oni koji su u pravoj krizi neće doživjeti takav optimizam – kaže.

Nepopravljivi optimist je i Ivan Milčić, predsjednik Uprave Končar-energetskih transformatora. – Za optimizam je potreban temelj. Mi smo usmjereni na izvoz i to na mnogo tržišta čime disperziramo rizik. Više smo poslova ugovorili u posljednja četiri mjeseca nego u istom razdoblju prošle godine – kaže Milčić, dodajući da će im ulazak u EU biti dodatan vjetar u leda jer će nestati sve formalnosti koje ih sada koče, a tržište će se dodatno otvoriti.

Za Vladimira Kovačevića, direktora Instrumentarije, datum ulaska u EU važan je utoliko što će poduzetnicima koji rade poslovne planove dulje od jedne godine omogućiti da isplaniraju resurse i korigiraju planove. – Dogodit će se ‘klik’ u našim glavama, jer tržište od 500 milijuna ljudi golema je prilika. No još je bolji poticaj optimizmu skraćivanje rokova između proizvodnje, prodaje i naplate te rezanje nameta.

Važnost optimizma u ekonomiji uključuje poticanje investicija, poticanje potrošnje, stabilno punjenje budžeta i otvaranje radnih mjesta. Bez obzira na sadašnje teškoće, ulazak u EU najjerat će nas da reformiramo svoj i politički i gospodarski identitet. – Taj susret s Drugim (kao što to vole reći sociolozi) tražit će da što brže definiramo svoje interese, naučimo ih bolje štititi nego sada, ali i da definiramo svoju ponudu svijetu i Europi – kaže Čengić, ističući da nam je potreban ‘new deal’ između politokracije i razvojno-orijentiranoga dijela poduzetničko-menadžerske elite. Kako biti optimist na kraju? Teško… ali ne i nemoguće, odgovara Čengić. Zašto? Zato što moramo konačno odrasti.