Home / Tvrtke i tržišta / 1. Pažljivo izaberite izvoznog tržišta

1. Pažljivo izaberite izvoznog tržišta

Vjerojatno nema tvrtke u Hrvatskoj koja se, suočivši se s poslovnim nedaćama koje su je snašle u recesijsko vrijeme, nije pomislila čak na izvoz. Iako je naizgled, s obzirom na malo domicilno tržište, to oduvijek trebao biti logičan izbor domaćih tvrtki, stvarnost nas demantira. Izvoznika je malo, a onih koji izvoze visokovrijedne proizvode još je manje. Nešto je krvnje u makroekonomskim uvjetima, odnosno tečaju koji je pogodovao uvoznicima, ali barem jednako i u inertnosti i neznanju domaćih poduzetnika.

Iako je to dugoročno vjerojatno jedini recept za spas tvrtki i gospodarstva u cijelosti, preokret nije nimalo jednostavan, a još se manje može postići preko noći. Svijetlih primjera koji pobuđuju optimizam ipak ima.

Ove godine drastično povećavamo izvoz, zato proizvodnju povećavamo s 30 na 100 hektara. Sada najviše izvozimo u Englesku i Nizozemsku, a nakon povećanja kapaciteta očekujemo da će nam na izvoz otpadati više od 90 posto ukupne prodaje – kaže Ivan Šulog, vlasnik Exotic Kinga, tvrtke iz Bistre pokraj Zagreba, jedinoga hrvatskog proizvođača egzotičnog voća i povrća.

Potencijal za izvoz u njegovu je slučaju jako velik iako ga ne podupiru infrastruktura i kapaciteti. Glavna mu je prednost koja ga razlikuje od konkurencije to što sve radi ručno. Šulog smatra da su priče o tome da se ne može izvoziti bez velikih količina glupost jer je važno početi izvoziti.

Kupci u početku žele kupiti jednu paletu. Morate im to poslati – kaže Šulog.

Na njegovu mjestu većina hrvatskih poduzetnika vjerojatno bi odustala na početku. Nakon što je na sajmu stupio u razgovore sa stotinjak potencijalnih kupaca koje su privukli neobični proizvodi i dizajnirana ambalaža, javila su se samo dvojica i nisu bila pretjerano zainteresirana. S prvim pošiljkama Šulog je bio na gubitku, ali nije odustao, tako da je posao na kraju ipak krenuo.

Ako prvi put zabrljate, nećete dobiti drugu prirodu – kaže Šulog.

Budući da je Hrvatska objektivno mala zemlja, oni koji žele izvoziti, i to ne u BiH ili Srbiju, naći će na problem – uvjeriti potencijalne kupce da…

Hrvatski su proizvodi najčešće nekonkurentni – kaže Nikola Nemčević, vlasnik proizvođača ljekovitog bilja Jan Spider – zbog visokih nameta. Trenutačno je pak najveći problem jeftinija istočnoeuropska konkurencija čije su valute devalvirale. Tako je Jan Spider nedavno izgubio velik posao od poljske konkurencije.

Prije je glavna stvar bila niska cijena, a zatim se gledala kvaliteta. Danas u poziciju da razgovarate o cijeni dolazite tek ako zadovoljite strogu kontrolu kvalitete – kaže Nemčević, koji za svoje proizvode vidi priliku na nezasićenim tržištima regije zbog male potrošnje čajeva i sve više razine svijesti o zdravom životu i niske jedinične cijene, zbog čega ih recesija nije strašno pogodila.

U vrijeme u kojem je naše gospodarstvo zahvatila ozbiljna gospodarska kriza, velikim dijelom proizvođači pogrešnim gospodarskim konceptom usmjerenim na uvoz, poduzetnici iz zagrebačkoga Tehnološkog parka potvrđuju da i mali mogu stvarati proizvode konkurentne na stranim tržištima. Naime, poduzetnici iz Tehnološkog parka svoje visokotehničke inovativne proizvode, koji su rezultat njihova razvoja, izvoze u 44 svjetske zemlje.

Mala ‘baraka’ na trešnjevačkom Drvinju govori o tome, kaže direktor Parka Marijan Ožanić, kako je hrvatsko gospodarstvo moglo izgledati i kako bi, bude li pameti, moglo izgledati u budućnosti.

Njihova je najveća uzdanica Alpro, tvrtka u vlasništvu Zvonimira Vidoje koja razvija i prodaje globalno konkurentne sigurnosne proizvode za željeznice.

Nikad nismo bolje poslovali –