Home / Financije / Specijal LI

Specijal LI

Izbor depozita na 328 milijuna funta, za ono vrijeme golem novac. Sumanutoj kupnji kraj je došao 1919., kad Vlada odlučuje konačno regulirati spajanje banaka prema odobrenju Središnje banke, i to samo u slučajevima u kojima spajanje klijentima donosi nove usluge i mogućnosti. Neslužbeno je pak odlučeno da se najvećih pet banaka neće moći međusobno spajati.

Ovladavši domaćim tržištem, Barclays je bio spreman napasti svijet. Najprije se, očekivano, ide k susjedima. Prvu međunarodnu podrudnicu banka otvara u Francuskoj 1914. Poduzetni je Goodenough imao vrlo grandioznu domoljubnu viziju banke koja se proteže diljem kugle zemaljske u slavu vječnoga Britanskog Carstva. A netko bi mogao i dobro zaraditi. Tijekom idućih godina banka se širi kroz kolonije i polako ostvaruje san svog šefa. U svom naumu da se ugura u sve kolonije nije uspio, ali se, za utjehu, uvijek mogao prisjetiti da njegova banka jedina ima domaće i kolonijalne operacije. Kao i sve velike banke u svim krizama Barclays je pregrijao Veliku depresiju i spreman dočekao početak Drugoga svjetskog rata, zlatnog rudnika za financijere ratnih transakcija. Tijekom 50-ih kompanija će konačno postati najveća u Britaniji i predvodnica u uvodenju novih tehnologija u industriju. Prva u računalima, bankomatima i, jasno, plastici, još 1966.

Vrijeme dekolonizacije imalo je dvojaku važnost: s jedne strane banka imala veliku prednost u odnosu na konkurente zbog uspostavljenih mreže podrudnica u Carstvu, koje se protezalo svijetom, ali s druge strane mlade ekonomije tek osamostaljenih država bile nesigurno mjesto za poslovanje. Zbog tih se razloga banka odlučuje ući na američko tržište. Otvara dvije podrudnice, jednu u Kaliforniji, drugu u New Yorku, a iz nepoznatih razloga dobiva pravo biti iznimka zakonu koji stranim bankama zabranjuje podrudnice u više od jedne države.

Dolaskom Timothyja Bevana 1981. struktura koju je uspostavio Goodenough mijenja se u tri osnovna odjela koja su bila ključno poslovanje banke: korporativno tržište, malo i srednje poduzetništvo te klasično bankarstvo. Svoje današnje ime banka će uzeti 1984., a godinu poslije Barclays prelazi u holding. U eldorado zvan investicijsko bankarstvo, budućnost industrije, banka ulazi 1986., kad kreira Barclays de Zoete Wedd. I u pravi čas, jer klasično joj se poslovanje počelo pomalo osipati. Bilježila je gubitke diljem svijeta, od Italije preko Afrike do Hong Konga i Amerike.

Nakon turbulencija 90-ih i velikog restrukturiranja, što je značilo rezanje 24 tisuće radnih mjesta i ‘škartiranje’ neprofitabilnih operacija, među kojima ponajviše onih u Americi, banka se do kraja desetljeća vraćala u žive i upivala natrag u investicijske vode nakon kratke stanke u drugoj polovini 90-ih.

Povećava se broj korisnika kablovske televizije. Kablovski operateri koji pružaju usluge internetske televizije računaju na to da i sami mogli profitirati od digitalizacije zemaljskog signala i da će znatno porasti broj korisnika, istaknuto je u ponedjeljak na 6. Telekom Areni na kojoj su sudjelovali svi predstavnici iz telekom-sektora.

  • Potencijalni gledatelji televizije u procesu digitalizacije bit će prisiljeni ili uzeti kupone i kupiti digitalni televizor ili prijavnik ili se odlučiti za uslugu nekoga od kablovskih operatera. Naše sadašnje i buduće korisnike digitalni prelazak naše mreže ne stoji ništa. O plaćanju naknada za digitalni prijenos brinu se operateri i to je naš poslovni interes, istaknuo je Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta, jedne od vodećih tvrtki u tom sektoru.

U Hrvatskoj je trenutačno 400.000 kućanstava pokriveno kablovskim pristupom, dok još uvijek većina televiziju gleda putem zemaljskog signala.

Albanija je zemlja snova za novinske izdavače, prema izvještaju objavljenom na Worlds Editors Forumu (WEF-u). Najmanje 20 dnevnih novina prebrojili su u Albaniji, ali brojke o nakladama nisu uspjeli razotkriviti. No, kako izvještavaju u WEF-u, sudeći prema ljudima koji čitaju novine po ulicama ili razgovaraju s novinarima, najčitanije albanske novine u prošlom su stoljeću bile Panorama, a posljednjih ih je godina s prijestolja vjerojatno skinuo jeftiniji Shekulli. Prodaja im se procjenjuje na 20.000 primjeraka. Na popisu najpopularnijih slijedi ih Gazeta Shqiptare, u vlasništvu talijanskoga medijskog koncerna, koja se prodaje u manje od 10.000 primjeraka, ali su joj cijena, a i broj stranica, dvostruko veći od konkurencije.

U WEF-u situaciju na tržištu tiskovina proglašavaju sličnom znanstvenoj fantastici jer se svaki dan tiska mnogo više dnevnih novina u odnosu na broj čitatelja nego što je to slučaj na mnogo većim tržištima poput Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Italije. No, cijena oglasa u albanskim tiskovinama veoma je niska. Oglas na ‘coveru’ prodaje se po cijeni od 200 do 300 eura, a za 500 eura prodaje se takav ekskluzivni prostor u dnevnim novinama koje se prodaju u više od 15.000 primjeraka.

Prihod koji bi novinski izdavači u svijetu mogli prikupiti od oglasa u 2012. godini mogao bi porasti na 136,8 milijardi američkih dolara, ali bi novine, u ukupnom oglasnom kolaču, mogle izgubiti dobar dio svojeg udjela na uštrb digitalnih izdanja. Procjenjuju to u organizaciji SFN (Shaping the Future of Newspaper) i dodaju kako bi udio oglasa u novinama u ukupnom oglašavanju u 2012. godini mogao iznositi tek 21,6 posto. Prije sedam godina, 2003. godine, ukupan prihod koje su novine i časopisi ostvarili od reklama iznosio je 105,8 milijardi dolara, ali je na oglašavanje u tiskovinama otpadalo 28,3 posto ukupnog oglasnog kolača.

Za razliku od novina i časopisa projekcije daju razlog za zadovoljstvo po najprije digitalnim izdanjima. Internetsko oglašavanje brzopotezno raste i, prema procjenama SFN-a, u 2012. godini moglo bi premašiti vrijednost od 120,4 milijarde američkih dolara. U ukupnome marketinškom kolaču online oglašavanje zgrablo bi tako dio od 19 posto. U 2003. godini udjel u ukupnom oglašavanju iznosio im je tek 3,4 posto. Analitičari su izračunali kako oglašavanje na internetu od 2000. do 2010. godine raste po stopama od 25 posto.